1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Život između vile i deportacije - tragična sudbina Marthe Liebermann

Čuveni slikar i suosnivač Berlinske secesije Max Liebermann bio je jedan od najtraženijih portretista svog vremena. No na njegovim se portretima rijetko javlja lik njegove prelijepe supruge Marthe Liebermann.

default

Slika Maxa Liebermanna na kojoj prikazuje vrt na jezeru Wannsee

U novootvorenom muzeju u Berlinu, posvećenom radu velikog umjetnika, izloženi su i dokumenti o tragičnoj sudbini njegove žene.

Slikareva žena - čuvena ljepotica

Brojni su Liebermannovi suvremenici raspreli pravu sagu o ljepoti njegove supruge Marthe, kćerke židovskog trgovca vunom iz Berlina, kojom se Lieberman oženio 1884. godine. Martin Fass, kustos izložbe posvećene supruzi velikog slikara i voditelj Liebermannove vile na jezeru Wannsee u Berlinu, gdje je obitelj provodila ljetne praznike, kaže kako je Max Lieberman svoju ženu na slikama prikazivao kao povučenu osobu. "Najčešće kako čita ili spava, a ona se ponekad žalila kako će za potomstvo ostati upamćena kao pasivna i krhka osoba," kaže Martin Fass.

Čuvanje slikareve ostavštine

Max Liebermann Totenmaske

Posmrtna maska Maxa Liebermanna

Villa Liebermann tek je prije godinu dana otvorena za javnost, zahvaljujući prije svega angažmanu udruge građana Max-Liebermann Gesellschafft. Ovom izložbom posvećenom Marthi Liebermann Muzej počinje svoju znanstvenu djelatnost, kaže Martin Fass. Cilj Udruge Max Liebermann je očuvanje sjećanja na djelo tog slikara, istraživanje i prikazivanje njegovog umjetničkog opusa, kao i jednog važnog aspekta njemačko-židovske povijesti Berlina.

Ausstellungstipps - Max Liebermann: Jüdisches Viertel in Amsterdam

Max Liebermann: "Židovska četvrt u Amsterdamu" iz 1905. godine

"Osobiti smo i po tome što je ova vila jedino autentično mjesto vezano uz život Liebermannovih, gdje su provodili ljeto i gdje se mogu susresti njegovi slikarski motivi," naglašava Martin Fass.

"Velika je čast, ali ne i zadovoljstvo, biti s tobom u braku"

Martha Liebermann, rođena 1857. godine kao Martha Marckwald, odrasla je kao četvrto dijete u obitelji židovskog trgovca vunom u Berlinu. Njen brak s čuvenim slikarem nije bio uvijek lak, kaže publicistkinja Regina Scheer, koja je objavila knjigu o životu tog para.

"Max Liebermann je bio težak čovjek, krajnje senzibilan, osjetljiv, ranjiv, ali koji je i druge olako ranjavao. Marthu se opisuje kao sobu koja je vrlo odlučna i realistična. Čuvena je njena rečenica: Znaš, Max, velika je čast, ali ne i zadovoljstvo, biti s tobom u braku," kaže Regina Scheer.

"Ne možeš se toliko nažderati, koliko se možeš ispovraćati"

Deutschland Adolf Hitler wird zugejubelt in Berlin Wilhelmsstraße

Dva i pol milijuna građana Berlina dočekuje Hitlera na povratku iz Austrije 1938. godine

Lagodan život Liebermannovih, koji su osim vile na jezeru Wannsee imali i kuću u blizini Brandenburških vrata, dramatično se promijenio dolaskom nacista na vlast. Max Liebermann je u znak prosvjeda odstupio sa svog položaja počasnog predsjednika Umjetničke akademije u Berlinu. Iz tog je vremena, početkom 1933. godine i Libermannova opaska o nacističkom režimu: "ne možeš se toliko nažderati, koliko se možeš ispovraćati".

Radije smrt nego deportacija

Max Lieberman je umro dvije godine kasnije, 1935. Martha je morala napustiti stan na Pariser Platzu pored branderbuških vrata, a doživjela je i Kristalnu noć 1938. godine, kada su nacisti razbijali židovske dućane i spaljivali "nepoćudne" knjige. Vilu na Wannseeu je morala prinudno prodati, a njeni su bankovni računi bili blokirani. Tek kada su 1941. godine započele deportacije, Martha Liebermann je pokušala napustiti Njemačku. Novac kojeg su nacisti iznuđivali od bogatih Židova koji su htjeli napustiti Njemačku ipak nije uspjela sakupiti. Posljednje pismo, u kojem se obratila za pomoć jednom prijatelju, datirano je 4. ožujka 1943. godine. Dan kasnije trebala je uslijediti deportacija u logor Theresienstadt, no ona je, kao 85-godišnja starica, radije izabrala samoubojstvo tabletama za spavanje. Izložba u muzeju u Liebermannovoj vili na jezeru Wannsee prikazuje tragičnu sudbinu žene čuvenog slikara Berlinske secesije.