1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Život između Jeruzalema i Sarajeva

Početkom ratova na Balkanu 90-tih godina je oko 2.000 Židova s tog prostora sigurnost potražilo u Izraelu. Dok se jedni ne kaju što su se vratili, drugi ne razmišljaju o napuštanju Izraela.

Iako se iz cionističkog uvjerenja može ustvrditi da je Izrael domovina Židova, sa sigurnošću, a posebno ako se osvrne na povijest, može se reći da je i BiH domovina Židova. Židovi u BiH žive od početka 16. stoljeća gdje su stigli nakon izgona iz Španjolske 1429. godine. Židovima Bosna i Hercegovina do tada nije bila nepoznanica. Kroz nju su prolazili kao trgovci. Do 1941. godine je Židovima u BiH bilo dobro. Imali su 15 sinagoga za oko 14.000 članova zajednice. Drugi svjetski rat je gotovo uništio 500 godišnju židovsku povijest u Bosni. Holokaust u BiH je preživjelo oko 1.100 Židova. Između 1948. i 1951. godine više stotina Židova s prostora bivše Jugoslavije, a samim time i BiH, se odselio u Izrael.

Hagada - svjedok stoljetnog prisustva Židova u BiH

Hagada - svjedok stoljetnog prisustva Židova u BiH

Početkom rata u devedesetim godinama prošlog stoljeća znatan broj Židova iz BiH također potražio sigurnost u Izraelu. Među njima su bili brat i sestra iz obitelji Pelja iz Sarajeva. U Izraelu svoje školovanje nastavljaju 1993. godine, a roditelji im se pridružuju u rujnu 1994. godine. Život obitelji Pelja u Izraelu se počinje normalno odvijati. „Djeca su pohađala školu, a ja i muž smo radili“, priča Klara Pelja koja je do početka rata u BiH radila u dječjem programu TV Sarajeva. Bez obzira na to što su bili dobro prihvaćeni u Izraelu, nakon rata u BiH, počinje razmišljanje o povratku u Sarajevo. Čekanje nije dugo trajalo. 1999. godine, iako su u međuvremenu ostali bez stana u glavnom gradu BiH, počinje povratak porodice Pelja iz Izraela. „Ni ja ni djeca se nismo pokajali što smo se vratili. Ovo je moja zemlja. Da djeca nisu bila tako dugo sama, nikada ne bih otišla iz Sarajeva“, kaže Klara Pelja.

Izrael – nova domovina

Obitelj Pelja

Obitelj Pelja

Znatan broj Židova iz BiH koji su početkom rata zatražili sigurnost u Izraelu se vratio u svoju domovinu. Oni koji su ostali, trenutno ne razmišljaju o povratku. Nedavna informacija objavljena na jednom njemačkom internetskom portalu da se iz Izraela namjerava vratiti oko 600 Židova porijeklom iz BiH, veleposlanika BiH u Izraelu, Branka Kesića, je zatekla. „Veleposlanstvo BiH u Izraelu nema nikakvu informaciju o najavama da se oko 600 Židova iz Izraela namjerava vratiti u BiH. Židovi iz BiH su izraelski državljani sa svim pravima i obvezama koje to državljanstvo nosi i u punom smislu su asimilirani u izraelski društveni, politički i privredni život“, kaže Kesić.

„To je potpuna dezinformacija. Židovska općina u Sarajevu nema nikakvih saznanja o tomu“, kaže Boris Kožemjakin, predsjednik Židovske općine Sarajevo. „Većina članova Židovske općine u Sarajevu ima obitelji ili dijelove svojih obitelji u Izraelu i takva tendencija se ne osjeća. Međutim, da budem iskren i realan, ne znam što bi oni tražili u BiH, u smislu posla i egzistencije. Čini mi se da BiH i nije zemlja blagostanja u koju bi se Židovi, koji danas žive u Izraelu, a porijeklom su iz BiH, trebali vratiti. Oni tamo žive normalnim životom u jednoj demokratskoj zemlji koja, nažalost, ima svoje probleme kao i sve druge u Europi“, kaže Kožemjakin.

Izraelac s bosanskim srcem

Veleposlanik BiH u Izraelu Branko Kesić

Veleposlanik BiH u Izraelu Branko Kesić

Ne. Trenutno ne razmišljam o napuštanju Izraela i odlasku, ne samo u BiH nego ni u bilo koju drugu zemlju“, kaže sarajlija Andre Ceresnjes, koji je Sarajevo napustio sa 11 godina. Andre danas živi i radi u Jeruzalemu. Izrael poznaje, kako se to kaže: „kao svoj džep“. Naime, Ceresnjes je turistički vodič i svakodnevno je u kontaktu kako s turistima tako i sa Židovima koji su porijeklom iz BiH. Inače, u Izraelu trenutno živi oko 10.000 Židova porijeklom s prostora bivše Jugoslavije. Oni su uglavnom okupljeni oko Udruge Židova iz ex-Jugoslavije (Hitahdut) koje, pored ostalog, jednom mjesečno izdaje i list na, kako kažu: „našem jeziku“. Uglavnom se radi o Židovima koji su prostor bivše Jugoslavije napustili tijekom Drugog svjetskog rata. Od toga broja je oko 2.000 Židova koji su sa Balkana stigli u Izrael početkom ratnih sukoba 90-tih godina.

Određeni broj Andreeovih prijatelja se vratio u Sarajevo. „Imam kontakt kako s njima, tako i s prijateljima koji su uvijek živjeli u Sarajevu. Ove godine planiram posjetiti prijatelje i rodbinu u Sarajevu“, kaže Andree Ceresnjes koji, s obzirom da je BiH s majkom i dva brata napustio s 11 godina, odlično govori bosanski jezik. „S roditeljima govorim na našem. Čitam knjige, posjećujem internetske portale i slušam muziku na našem jeziku. Nisam htio da moje kulturno porijeklo padne u zaborav“, kaže Andre.

Sigurnost i antisemitski ispadi

BiH se u usporedbi s drugim evropskim zemljama smatra sigurnom za Židove. Potvrđuje to i predsjednik Židovske općine Sarajevo, Boris Kožemjakin. „BiH je relativno sigurna. Međutim, apsolutna sigurnost ne postoji. U posljednje dvije do tri godine nismo zabilježili antisemitske incidente. Ono što trpimo kao građani židovske vjeroispovijesti su razni komentari na internetskim portalima koji su vrlo često vezani uz aktualnu politiku Izraela, a ne uz život Židova u BiH. Smatram da je BiH relativno sigurna, a o apsolutnoj sigurnosti danas ne možemo govoriti nigdje“.

Andre Ceresnjes

Andre Ceresnjes

Nedavni antisemitski ispad navijača BiH u Beču kada su pozirali s palestinskom zastavom i uzvikivali „Ubi, Židova“, ostavio je bez riječi i Andea Ceresnjesa. „Žalosno. Na jednom od bosanskohercegovačkih portala sam čitao o tome i to me rastužuje. Tužan sam zbog toga. Da se ljudi, bilo gdje oni bili, pozabave svojim problemima, dalje bi stigli“, kaže Andre.

„Pojačani antisemitizam koji je u posljednje vrijeme prisutan u Europi se konstantno oštro osuđuje od strane cjelokupne izraelske javnosti tako da nije zabilježena posebna reakcija Židova iz BiH“, kaže ambasador BiH u Izraelu Branko Kesić.

Iako su bosanskohercegovačkih navijači u Beču poslali negativnu sliku o BiH, Andre na pitanje za koga će navijati u predstojećem susretu nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine i Izraela u okviru kvalifikacija za Europsko nogometno prvenstvo kaže: „To je kao da pitate majku dvoje djece, koje dijete više voli. Godinama, kada god bi BiH igrala protiv Izraela, uvijek sam navijao za BiH. Na taj način sam svojim izraelskim prijateljima htio pokazati što znači sport i gdje se bolje igra. Kada su košarkaške utakmice u pitaju, s obzirom da više volim košarku, onda uvijek navijam za Izrael. Kada je o nogometu riječ onda navijam za Bosnu. U sljedećem susretu između BiH i Izraela ću navijati za Bosnu“, kaže Andre Ceresnjes.