1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Žive u Turskoj, a sanjaju o BiH

Njihovi preci doselili su u Tursku prije više od stotinu godina. Umjesto Bosne i Hercegovine ili Sandžaka, njihov zavičaj postali su Sakarija, Adapazar, Serdivan. Rođeni su u Turskoj, govore bosanski i sanjaju o BiH.

Titel: Bosnier in der Türkei Schlagworte: Bosnier in der Türkei, Musli, Sakarija, Adapazar, Serdivan Wer hat das Bild gemacht: Fotograf? Emri Musli, DW Korrespondent in Bosnien und Herzegowina : Wann wurde das Bild gemacht?: Mai 2012 Wo wurde das Bild aufgenommen?: Türkei Zulieferer: Belma Fazlagic BU 3. Kursteilnehmer lernen bosnische Sprache

Bosnier in der Türkei

Ne zna se točno koliko državljana Turske je podrijetlom iz BiH i s ostalih područja bivše Jugoslavije. Spominje se više od dva milijuna ljudi čiji preci su u Tursku doselili krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Najviše ih je u Istanbulu, Izmiru i Adapazaru. Na području Sakarije ili Adapazara živi oko 80.000 potomaka najstarijih doseljenika, a samo u Serdivanu ih je 27.000. Mnogi sebe smatraju i Bosancima i Bošnjacima i govore bosanski jezik.

Srce nas vuče

Ahmet Sorgut Šahović

Ahmet Sorgut Šahović

Ahmet Sorgut Šahović, podrijetlom je iz Novog Pazara, a rođen je u Aralku pored Serdivana. Kaže da Bošnjaka ima i u Aktašu, Odžaru, Karasulu, Pamukovu, Jazluku, Kuručesmi, Čajkušli. "Devedeset je godina kako smo u Adapazaru. Imamo selo čitavo, oko 400 kuća ima i sve je Bosna, Sandžak, iz Novog Pazara. Drugog insana (turc. čovjeka) nemamo nikakvog u selu, samo su naši insani."

Kaže da su nakon posljednjeg rata uspostavljene čvršće veze i već je nekoliko puta bio u BiH i Sandžaku. "Ne znam, vuče nas nešto, a ne znamo... Krv nas vuče ili nas srce vuče i sad je došao vakat (turc. vrijeme) da se viđamo, familije da se okupe, da se nađemo, da se pazimo."

Safet Mutlu Mujagić

Safet Mutlu Mujagić

Džavid Čokol Čulić podrijetlom je iz Žepča. Njegovi djed Šerif i otac Šaćir došli su 1945. godine u Tursku, a Džavid nikada nije bio u BiH. "A sin je išao lani dva puta. Iza Bajrama hoće opet da ide, hoće i majku da povede. I ja želim da idem i da vidim. Vidio sam na televiziji, pa hoću da vidim svojim očima kako je."

Ne može se zaboraviti

Ethem Ozmen Velagić

Ethem Ozmen Velagić

Safet Mutlu Mujagić dobro poznaje povijest. Njegov pradjed hadži Nurija Mujagić doselio je u Adapazar iz Bijeljine, kada je djed Ahmet imao deset godina. Otac Abdulah volio je posjetiti BiH, a Safet je prvi put bio 1999. godine i od tada održava veze s familijom u Bijeljini i Sarajevu. "Bosna nam u srcu. Nikad da se zaboravi, nikad da se pregori nemere. Bosanci su se tamo borili, a mi smo se borili sa svojim srcem. Nismo mogli ni spavati ni jesti. To nije lahko."


Ethem Ozmen Velagić podrijetlom je iz Janje. Njegovi su u selu Čajkušla od 1901. godine. Kaže da je njegov otac odlazio u BiH, ali on nije nikada bio u Janji. "Ja nisam išao tamo. Otac jeste. Ovdje smo naučili bosanski jezik, ali sada od mladih niko ne govori."

Nove generacije

Bisera Četin, rođena Krlić

Bisera Četin, rođena Krlić

Udruženje "Serdivan Bosna Sandžak" okuplja ljude podrijetlom iz BiH i Sandžaka. Bisera Četin, djevojački Krlić, udala se 1975. iz Sandžaka. Ima dvije kćerke, sina i dvoje unučića. Ističe vrijednost djelovanja ovog udruženja i raduje se boljim odnosima između BiH i Turske. "Vezu koju smo, i krvnu i bratsku i odnos između naroda, stvorili, to je jedan ponos između Bosne i Turske. Kao i naša Vlada, naš narod i uzajamna pomoć između nas. To je za pohvaliti."

Lejla Šljivić iz Dubrava pored Tuzle završila je Turski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Magistrirala je i treba doktorirati na Sveučilištu Sakarija. Udana je u Adapazaru i za članove udruženja "Serdivan Bosna Sandžak" drži tečaj bosanskog jezika. Ističe da su ljudi podrijetlom sa Balkana, posebno iz BiH i Sandžaka, cijenjeni u Turskoj i vole pričati o zemlji svojih predaka. "Oni uvijek osjećaju tu neku čežnju za svojom domovinom. Uvijek, kad ih sretnete na ulici, oni vam odmah počnu da pričaju kako su njihovi djedovi došli, kada su došli i pitaju da li je još uvijek tako kao što oni zamišljaju, kao što su im pričali."

Preporuka uredništva