1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Žestoke bitke oko reforme mirovinskog sustava

Hrvatska je opljačkana za stotine milijuna dolara prikupljanih početkom 90-ih za obranu Hrvatske pa tu pljačku treba tretirati kao ratni zločin za koji nema zastare, uporno ponavlja predsjednik Stipe Mesić i traži istragu kako bi se utvrdilo na čijim je privatnim računima taj novac završio.

Štap je spreman

Štap je spreman

Umirovljenici tvrde kako je dio tog opljačkanog novca njihov jer su ranih devedesetih ispražnjeni i mirovinski fondovi. Zbog toga se, upozoravaju, država danas muči s povratom duga umirovljenicima. Ali ono što ih osobito brine jest što će, po mnogim pokazateljima, u budućnosti biti dvojbena isplata ne samo mirovina tzv. starih umirovljenika, nego i onih koji su u penziji od 1. siječnja 1999. godine.
A upravo je reforma mirovinskog sustava, što se primjenjuje na te tzv. nove umirovljenike, u posljednje vrijeme predmetom žestokih kritika. HNS-ov zastupnik Dragutin Lesar ovako je sažeo njezine dosege: "Efekt mirovinske reforme je, otprilike, u poruci – što dulje radiš, imat ćeš manju mirovinu ili bježite u prijevremenu, invalidsku ili obiteljsku mirovinu."

HSS-ovi prijedlozi

HSS traži izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima bi se dokinuo izračun mirovina za nove umirovljenike. Zahtjev temelje na analizi položaja gotovo četvrt milijuna penzionera, pojašnjava Ivan Bačić: "Hrvatska seljačka stranka je ocijenila da je najveći problem Hrvatske u socijalnom dijelu, sasvim sigurno problem stanja novih umirovljenika. Oni ovog trenutka imaju 1100 kuna mirovinu. Tendencija je da 2009. godine ona bude ispod tisuću kuna, a naglasit ću da 70 posto njih odmah dobije rješenje o zaštitnom dodatku. Dakle, države priznaje da odmah postaju socijalni slučajevi. Sasvim je jasno da je prosjek mirovine od 25 posto prosječne neto plaće najniži u Europi i nedostatan za kvalitetan život."
HSS je počeo prikupljati potpise za peticiju a prema riječima analitičara Mirka Galića, očekuju dobar odziv novih umirovljenika: "Odnosi se to na 320 tisuća novih umirovljenika i 450 tisuća budućih umirovljenika, znači koji su sada u radnom odnosu i čije će mirovine, kada odu, ako ostane ovaj zakon o mirovinskom osiguranju biti izuzetno niske."

Hrvatsku zahvatila „bijela kuga“

Hrvatska je u posljednjih deset godina ostala bez tristotinjak tisuća stanovnika. Dio je umro, dio iselio. Ali negativni se trendovi nastavljaju, pa su već cijele regije polunaseljene. Depopulacija Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije može se pripisati žalosnim posljedicama domovinskog rata, no demografi upozoravaju na osobito lošu situaciju na selima diljem Hrvatske. Tako u selima Bjelovarsko-bilogorske županije već vlada bijela kuga, kaže načelnik Berama Ivan Lovriček: „Žalosno za reći, ali jako mali broj, možda nekih 10 do 20 posto se vrati ponovno živjeti tu, na ovim prostorima. Sve to gdje se školuje, od Zagreba, Bjelovara, pretežno i osnuje svoje porodice, obitelji i odmah ostaju tamo jer ipak je zaposlenje."
Jednog umirovljenika sada bi trebao izdržavati 1,35 zaposlenih no, kaže demografkinja Antonija Vida, problemi s isplatama mirovina tek dolaze: "Jer glavni udar starenja tek slijedi nakon 2010. godine, kada u staračku dob uđu povećane generacije rođene u 'baby-boom' razdoblju nakon Drugog svjetskog rata."

Rješenje je i borba protiv sive ekonomije

Demograf Josip Akrap procjenjuje da će Hrvatska za 30 godina imati milijun stanovnika manje, a prevladavat će građani starije životne dobi. Kako sve manje mladih znači i manje radne snage, raste opasnost od siromaštva za umirovljenike. Stoga Akrap predlaže da Hrvatska razmisli o „useljavanju onog stanovništva koje će biti kompatibilno hrvatskom, koje će se tu integrirati, koje će prihvatiti Hrvatsku državu kao svoju.“
Vlada, osim poticajnih demografskih mjera, nastoji uvesti reda u financije jer, izjavio je premijer Ivo Sanader, iz doprinosa na plaće prikupi se 11 milijardi kuna manje nego što je potrebno za isplatu mirovina sadašnjih umirovljenika: "Osobno držim da je jedini izlaz borba protiv sive ekonomije, jačanje gospodarstva jer ukoliko gospodarstvo ne bude jačalo neće biti ni za plaće a kamoli za mirovine."
Hrvatska još nije dijelom Europske unije, ali već danas dijeli njezine probleme, napose one o skrbi za građane treće životne dobi.

  • Datum 02.11.2006
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZLO
  • Datum 02.11.2006
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZLO