1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ženski sud za bivšu Jugoslaviju

Udruge žena iz Srbije, Hrvatske i BiH smatraju da bi formiranje Ženskog suda moglo doprinijeti zadovoljenju pravde za žrtve ratova, budući da, kako kažu, ni Haški tribunal ni domaći sudovi nisu u tome uspjeli.

„Smatramo da ono što danas živimo jeste direktna posljedica ratova u bivšoj Jugoslaviji”, kaže za DW Marija Perković, aktivistkinja Žena u crnom iz Beograda, obrazlažući inicijativu da se formira Ženski sud za bivšu SFRJ, s obzirom da ni Haški tribunal ni domaći sudovi za ratne zločine u regiji nisu ni izbliza zadovoljili pravdu na ovim prostorima. „Mislimo da se poslije 20 godina nemijenjanja nacionalističke kulturne matrice koja i danas vlada, šutnje o pravim uzrocima rata, šutnje o ovom današnjem vremenu - da se to mora prekinuti”, smatra Marija Perković.

Masovno silovanje u BiH

Taj bi sud bio formiran po ugledu na „Russelov sud” u doba Vijetnamskog rata, kada su Bertrand Russel, Jean-Paul Sartre, Simone de Beauvoir i mnogi drugi intelektualci osudili taj rat. Marija Perković objašnjava da Ženski sud ne bi imao institucionalnu već moralnu snagu. „Ženski sud jest svojevrsni alternativni model pravde i nije u vezi s institucionalnim sistemom. Njegova snaga je moralna snaga”, navodi ona.

Rodbina žrtava na Ovčari kod Vukovara

Pravda nije zadovoljena: rodbina žrtava na Ovčari kod Vukovara

Perkovićeva je uvjerena da žene sa prostora bivše Jugoslavije imaju snage da se izbore za uspostavu Ženskog suda, jer su se žene prve i najduže izjašnjavale protiv rata. Ona podsjeća da je upravo zahvaljujući ženskom aktivizmu na prostoru bivše SFRJ, silovanje u ratu priznato kao ratni zločin u međunarodnom kaznenom pravu. „Silovanje u ratu, koje nikada nije bilo prepoznato kao ratni zločin je, nažalost, zbog iskustva sa prostora bivše SFRJ, prije svega zbog masovnih silovanja u Bosni i Hercegovini, ušlo u međunarodno kazneno pravo, našim zalaganjem, zalaganjem aktivistkinja iz bivše Jugoslavije i aktivistkinja iz cijelog svijeta”, kaže Marija Perković.

Zakazao i Haški sud

Mirovna aktivistkinja Ivana Vitas za DW kaže da su ženske priče o patnjama u ratovima ostale neispričane. „Osobna iskustva, osobno svjedočenje, mogućnost da se o tome priča, zato što svjedoci u Haškom tribunalu nisu u prilici da ispričaju svoja strašna iskustva kroz koja su prošli. Ovo je prilika da se iz tog ugla sagleda sav užas rata i da se prosto nađe solidarnost među ženama”, smatra Ivana Vitas.

Kako kažu mirovne aktivistkinje, sud bi se bavio i uzrocima i posljedicama ratova. Inicijativu za osnivanje Ženskog suda promovira više nevladinih organizacija iz regije, koje se bore za poštivanje ženskih ljudskih prava.

Autor: Dinko Gruhonjić
Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva