1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Želja za slobodom

Poljsko-njemačka književnica Dorota Danielewicz vjeruje u čvrste veze između Poljske i Europe.

Rođena sam u Srednjoj Europi, u Poljskoj, zemlji koja je u vrijeme mog djetinjstva bila u posebnoj situaciji. Zbog utjecaja sovjetske Rusije, ali i jake rimokatoličke tradicije, Poljska je uvijek gledala prema Zapadnoj Europi. Govorilo se i o „fatalnom srednjoeuropskom položaju" Poljske, tampon-zone između „divljeg istoka" i utvrde civilizacije – Zapada. Poslije 25 godina relativno dobrog razvoja, poslije ulaska Poljske u NATO i EU, sada promatramo zabrinjavajući preokret: zemlja klizi udesno i kao da se udaljila od europskih vrijednosti, Ustavni sud je ugrožen, mediji su u rukama populista.

No, da bismo upoznali nekoga, moramo znati čemu on teži. Težnje Poljske su uvijek bile usmjerene prema Parizu, Londonu, Rimu ili Ateni, katkada čak i New Yorku, koji je za nas bio neka vrsta produžetka Europe.

Radio Slobodna Europa kao sjećanje na djetinjstvo

Još kao mala djevojčica sam s ocem slušala Radio Slobodna Europa. Mihnenska radijska postaja je pružala informacije koje su se ticale kako Poljske tako i ostatka svijeta – informacije čije objavljivanje poljska cenzura nikada ne bi dozvolila.

Glasovi s radija su se loše čuli zbog ometajućeg signala koji su poljske tajne službe permanentno emitirale. Otac je morao s malim prijemnikom hodati stanom i stalno ponovo namještati antenu. Radio Slobodna Europa se čuo kao da je na drugom svijetu, glasovi su se probijali kroz teško krčanje. Strastvena je i velika bila čežnja za slobodnom Europom u komunističkoj Poljskoj. Kod nekih se izražavala kao želja za putovanjem i trgovinom, kod drugih – kao stalna želja za hvatanjem intelektualnog priključka s europskim misaonim naslijeđem. Mnogo toga se događalo još u ranom djetinjstvu.

Putovanje u svijet europske antike

Moj stric, Jerzy Danielewicz, profesor klasične filologije, našao je inspiraciju za svoje studije u igrama svog starijeg brata i mog oca. Njih dvojica su kod kuće, za obiteljskim stolom, ogrnuti zavjesama, glumili misu i ponavljali molitve na latinskom, jeziku koji je za male poljske dječake bio misteriozna „lingua franca" Europe.

On me je, kada sam imala sedam godina, uveo u svijet europske antike. Bila su to najljepša putovanja mog djetinjstva. Stric Jerzy mi je otvorio svijet grčkih i rimskih mitova. Od njega sam saznala za Dioniza i oštre ljubavne strelice Erosa – mnogo prije nego što su stigle i do mene. Od njega sam čula i kako je Zeus oteo Europu, prerušen u bika. Europska povijest, literatura i filozofija su i na istoku i na zapadu kontinenta spadale u kanon obrazovanja.

Težnja Poljaka prema slobodnoj Europi ogledala se i u najvažnijem poljskom magazinu koji je izlazio u egzilu, pariškoj „Kulturi". Glavni urednik Jerzy Giedroyc potječe iz Minska i vodio je redakciju od 1947. do svoje smrti 2000. godine. Imala sam sreću da ga osobno upoznam. Pored prijevoda tekstova zapadnih filozofa, časopis „Kultura" je objavljivao i tekstove autora koji nisu smjeli objavljivati kod kuće, ali i pisaca i publicista koji su živjeli u egzilu. Godinama su poljski intelektualci, koji su htjeli nekome imponirati, govorili: „Odrastao sam uz parišku Kulturu".

Uloga katolicizma

Mnogi bivši čitatelji tog magazina su, i pored otvorenosti i liberalnosti koje su ih odlikovale, dospijevali na stranputice. Ne samo Poljska, već i današnja Europa, klize udesno. Tendencija zatvaranja u odnosu s europskom zajednicom i stavljanja nacionalnog u prvi plan vidljiva je u više zemalja. U Poljskoj joj se pridružio još i nazadni, konzervativni katolicizam. Prije nekoliko dana jedna poljska parlamentarna zastupnica je na društvenim mrežama podigla veliku prašinu svojim zahtjevom da se ateisti „deportiraju". Koliko je opasan ovakav razvoj situacije? Hoće li sada uslijediti poljski izlazak iz EU-a, nakon što su Britanci donijeli odluku o Brexitu?

Kada se sjetim nekadašnje čežnje za Europom, aktualni razvoj situacije u Poljskoj ne može poremetiti moju vjeru u povezanost moje zemlje s Europom. Što god vlada još odlučila: ljubavne strelice europskog Erosa usađene su duboko u srce većine Poljaka. Ni konzervativna veza s katoličkom crkvom ne može udaljiti Poljsku od Europe, jer pokrštavanje je i odvelo Poljsku u pravcu Zapada. I otada svi putovi vode u Rim.

Književnica Dorota Danielewicz je rođena u Poljskoj i više od 30 godina živi u Berlinu. Jedno od njezinih najpoznatijih djela je knjiga „U potrazi za dušom Berlina" (2013).

Preporuka uredništva