1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Želite li svoju juhu u Hrvatskoj ili u Sloveniji?

Malo slovensko mjesto Obrežje već godinama opsjedaju strani i domaći turisti, ali i novinari. Razlog? Gostionica «Kalin» kroz koju prolazi hrvatsko-slovenska granica. No, za put od šanka do WC-a ne trebaju dokumenti.

Gostionica 'Kalin' na hrvatsko-slovenskoj granici

Gostionica 'Kalin' na hrvatsko-slovenskoj granici

Iako gostionica «Kalin» nudi izvrsnu hranu i uslugu, a atmosfera je izuzetno ugodna, najčešći razlog dolaska brojnih znatiželjnika ipak je njezina specifična lokacija. Naime, ovaj se lokal nalazi točno na hrvatsko-slovenskoj granici, u neposrednoj blizini graničnog prijelaza Bregana – Obrežje. Ovaj obiteljski restoran postoji već gotovo dva stoljeća, a posljednjih 40 godina vodi ga Blaženka Kalin. Posljedice raspada bivše države itekako je, kaže, osjetila na vlastitom džepu.

Schengen kriv za pad prometa


Blaženka Kalin

Blaženka Kalin

«Pad prometa bilježim otkako je ustanovljena granica. Onda se to malo stabiliziralo pa je došla zabrana pušenja, pa hrvatski zakon o zabrani konzumiranja alkohola za vozače... Ovaj restoran postoji 180 godina, ja ga vodim 40 godina – zar će mi sada netko određivati koji će mi gosti dolaziti, što će oni tu raditi, sada još samo čekam da mi kažu što smijem servirati», ogorčena je Blaženka Kalin.

Na situaciju svakako utječe i aktualna gospodarska kriza, no najviše glavobolja ipak joj zadaje strogi šengenski granični režim: «Teško je stalno prelaziti granicu, davati putne listove, pogotovo nama koji smo živjeli od zagrebačkih gostiju.»

Cvjetna granica


Blaženkinu gostionicu granica doslovno presijeca, a ona ju je pred puno godina jasno iscrtala žutom bojom. «Granica k'o granica. Pomiču je... Kada su za vrijeme rata granicu označili «ježevima» pomakli su ih više prema hrvatskoj strani pa je naš susjed mogao ući kroz vrata iz hrvatske strane, a autom je morao ući iz Slovenije jer mu je granica bila točno na kući».

Žuta linija koju je po granici na svojoj kući iscrtala vlasnica Kalina

Žuta granica. Pola kuće u Hrvatskoj, pola u Sloveniji

Granica se nastavlja pred gostionicom, a danas je vrlo diskretno označena žardinjerama s cvijećem koje su zamijenile nekadašnje zastrašujuće vojne «ježeve»: «Ježevi su katastrofalno izgledali i jako dugo su ovdje stajali. Onda sam i jednu i drugu državu zamolila za dozvolu da o svom trošku napravim cvjetnjake – htjela sam unijeti dašak Europe. Konačno su mi dozvolili i to sam i učinila. Kad su se vaze već malo uništile od kiše i vremena, jedna i druga država su se dogovorile i postavile nove, tako da sada granica lijepo izgleda».

Bez zastava


Zanimljivo je da na samoj zgradi, ali ni oko nje nema nijedne državne, ni bilo koje druge zastave. No, nekad su se ovdje vijorile čak tri: hrvatska, slovenska i «kućna», s veprom kao zaštitnim znakom.

«Kada su nam dolazili autobusi s gostima iz Amerike, oni su to slikali, to je bilo zgodno, prava atrakcija. Ja sam na svojim brojnim putovanjima vidjela da ljudi na jednu kuću stavljaju više zastava i to mi se dopalo. Međutim, kod nas to nisam smjela napraviti. Bile su dopuštene manje zastave, koje su se jedva vidjele pa sam onda skinula ove svoje. Nisam platila nikakvu kaznu, samo sam dobila opomenu. Tako da sada više nemam nijednu zastavu».

Žardinjere umjesto ježeva postavljeni duž granice u dvorištu Kalina

Žardinjere umjesto "ježeva"

« Neću politiku u moju butigu»


Gosti u ovu gostionicu pristižu iz cijeloga svijeta, no najčešći su ipak Slovenci i Hrvati. Blaženki je drago da sve političke teme ostavljaju ispred vrata njezine gostionice. «Kod nas se ne raspravlja. To rade političari, a ne obični ljudi koji dođu nešto pojesti i popiti. Svi znaju da će i to prestati kad se Vlada malo sredi».

Među gostima često se mogu vidjeti osobe iz javnoga života obje zemlje: političari, pjevači, glumci, novinari, ali i «obični, mali ljudi». Blaženka se uvijek rado prisjeća brojnih anegdota: «Na primjer, ljudi rezerviraju stol za 15 osoba za proslavu rođendana. I onda dođe baka iz Osijeka i zaboravi dokumente. Onda baka čeka u gostioni ili se svi dignu i odu u neki drugi restoran. Slično se događa i za krstitke. Ljudi uopće ne razmišljaju o tom novom režimu, a on je zapravo prilično strog».

Dvojezična usluga


Oznake na zidu za hrvatski za slovenski dio kuće

Dobra hrana najbolje ujedinjuje

Danas je u restoranu ona jedina hrvatska državljanka; svi ostali djelatnici su Slovenci. No, u međusobnoj komunikaciji, kao i s gostima, ravnopravno se koriste oba jezika. «Mi smo svi kod kuće uglavnom govorili hrvatski. Čak i roditelji moga supruga, iako su Slovenci. Osim toga, i moj šogor je iz Hrvatske. Nama je sad teško, naročito mojoj djeci koja se ovdje školuju. Prije to nije bilo toliko važno, svi smo se razumjeli bez obzira na jezik. Danas se ipak malo više drži do jezika, što je i normalno».

Blaženka i njezin tim vesele se ulasku Hrvatske u EU. Tada će, vjeruju, opet sve biti puno jednostavnije, a hrvatski će gosti putovnice i osobne iskaznice mirne duše moći ostaviti kod kuće.

Autorica: Petra Martić

Odgovorni urednik: Anto Janković/ Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic