1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Želi li Srbija razbiti Bosnu i Hercegovinu?

Ako nova srbijanska vlast tvrdi da je Republika Srpska država, onda je stabilnost regije dovedena u pitanje. Predstavnici civilnog društva upozoravaju da je „državnost Republike Srpske strateška orijentacija Beograda“.

Nakon što je predsjednik Narodne Skupštine Republike Srbije Nebojša Stefanović bosansko-hercegovački entitet Republiku Srpsku (RS) nazvao „državom“, predsjednica Helsinškog odbora (HO) za ljudska prava Srbije Sonja Biserko je za Deutsche Welle kazala da se od 'Srpske napredne stranke' (SNS), čiji je Stefanović član, ništa drugo nije moglo očekivati.

„Bilo bi nepromišljeno očekivati da 'naprednjaci' Tomislava Nikolića (predsjednika SNS-a) promijene svoj odnos prema regiji nakon osvajanja vlasti u Srbiji“, kaže Sonja Biserko. Ona nije iznenađena što Stefanović i u svojstvu skupštinskog predsjednika tvrdi da je RS država „jer je to strateška orijentacija Beograda“.

Präsidentin des Helsinki Komitees für Menschenrechte in Serbien, Sonja Biserko

"Republika Srpska ne može opstati bez Beograda" - Sonja Biserko

„Taj cilj je zacrtan još prije rata i na podržavljenju RS-a se organizirano radi i nakon Daytonskog sporazuma. Ni u ratu ni poslije rata RS nije mogla opstati bez Beograda. Ona je proizvod Beograda i Beograd od nje neće odustati bez jakog pritiska međunarodne zajednice kojeg, na žalost, u ovom trenutku nema“, kaže Sonja Biserko.

Lapsus, neiskustvo ili objava strateškog cilja?

Beogradski sociolog Dušan Janjić ne isključuje mogućnost da je Stefanovićeva izjava rezultat „neopreznosti i nedovoljnog političkog iskustva“. „RS mnogi političari u Srbiji tretiraju kao državu i to je koncept sa dva moguća ishoda. Prema jednom, RS se namjerno naziva državom kako bi se obranila njena daytonska pozicija, dok drugi podrazumijeva RS kao nezavisnu državu, izvan BiH“, kaže Janjić.

Predsjednik Skupštine Republike Srbije Nebojša Stefanović je u međuvremenu, poručio da njegova izjava nije lapsus, ali da je ne treba tumačiti u kontekstu rušenja daytonskog poretka. „Niko nije negirao pravni i politički položaj RS-a, a država je pomenuta u formi verbalnog izražavanja bez želje da se RS-u da status koji ona sada nema“, kazao je Stefanović.

Stefanovićeva „forma verbalnog izražavanja“ u BiH budi sjećanja na vrijeme kada je, kako kaže Dušan Janjić, „Srbija vojno i ekonomski otvoreno podržavala RS“. „Mi u BiH smo navikli da skoro 200 godina Srbija svojata Bosnu ili barem pravoslavne Bosance, tako da nisam iznenađen Stefanovićevim verbalnim izražavanjem“, kaže za Deutsche Welle politički analitičar Vlastimir Mijović.

„Taktika je promijenjena, ali ne i stari ciljevi srpske strategije. Dobro je da artiljerija miruje, ali ne miruju zli jezici političara što unosi konfuziju među ljude frustrirane teškim životom.

Bosnien und Herzegowina Bildgalerie zum 8 März 2012

"Srbija nikada nije mijenjala svoju poplitiku prema BiH" - Tanja Topić

To bi se, u jednom trenutku, od incidenta moglo pretvoriti u nešto zbog čega bismo mogli jako zažaliti jer se i u proteklom ratu pokazalo da svi prolijevaju more krvi, kako oni koji se brane tako i oni koji napadaju“, kaže Mijović.

Koga predstavlja Nebojša Stefanović?

Politička analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić smatra da Srbija nikada suštinski nije promijenila odnos prema BiH, konkretno RS-u, „što ima pogubne posljedice, pogotovo na unutrašnjo-političkom planu BiH“. Ona podsjeća da se RS, posebno uoči izbora, naziva državom. Međutim, nada se da pojedine izjave državnih zvaničnika, poput sporne Stefanovićeve, ne moraju uvijek odražavati mišljenje većine.

Skupština u Beogradu

"U srbijanskim se medijima o RS-u uglavnom piše kao da je ona dio Srbije i da je samo pitanje vremena kada će se izdvojiti iz BiH“

„Srbijansko društvo je zaokupljeno sobom i nikada nije pridavalo toliku pažnju RS-u koliko bi to odgovaralo ovom entitetu. Mislim da su za prosječne srbijanske građane svi iz BiH, bili to Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, prije svega Bosanci“. No, Sonja Biserko podsjeća da su mediji ti koji kreiraju javno mišljenje, „a u srbijanskim se medijima o RS-u uglavnom piše kao da je ona dio Srbije i da je samo pitanje vremena kada će se izdvojiti iz BiH“.

Analitičar Međunarodne grupe za krize (International Crisis Group – ICG) Srećko Latal upozorava da „neobraćanje pažnje na rječnik može dovesti do dodatnih tenzija između balkanskih država, u ovom slučaju između BiH i Srbije“ te da se u postizbornoj Srbiji još uvijek ne zna kojim bi putem moglo krenuti srbijansko društvo s novim političkim vostvom.