1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Želi li Mađarska još uvijek EU?

Prijetnje i polarizacija: mađarski premijer Viktor Orban ne skriva svoj euroskepticizam. No ipak se ne usuđuje ući u otvoreni sukob s Bruxellesom. I za to ima dobre razloge.

Na kongresu Europske pučke stranake, održanom početkom ožujka u Dublinu, mađarski premijer Viktor Orban (naslovna fotografija) je nastupio kao konstruktivni Europljanin. Čestitao je predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu na spašavanju eura, pozvao Europu da u slučaju krize na poluotoku Krimu stane u obranu demokratskih vrijednosti i založio se za jednu konkurentniju Europu.

Tjedan dana kasnije, na mađarski nacionalni praznik 15. ožujka, on je pred tisućama svojih pristaša održao održao jedan posve drugačiji govor. On je rekao da se Mađarska bori protiv mnogo jačeg i većeg neprijatelja od sebe, "s financijskim svijetom i velikim metropolama", a pri tome je među ostalim mislio i na Bruxelles kao središte EU-a. Također je istaknuo da njegova vlada štiti mađarske obitelji od "lihvara, monopola, kartela i imperijalističkih birokrata". Ovo posljednje je Orbanov sinonim za europske povjerenike i službenike.

Između populizma i konstruktivne kritike

Takvi nastupi su karakteristični za mađarskog premijera, koji je u inozemstvu uvijek umjeren i proeuropski usmjeren. Kod kuće je drugačiji. Od kada su on i njegova stranka na izborima u travnju 2010. osvojili dvotrećinsku većinu, oni se sve više retorički distanciraju i udaljuju od Europe i EU-a. "Mađarska sada ima novu državnu ideologiju u kojoj su pomiješani euroskeptični nacionalizam i etnicitet", kaže filozof Gaspar Miklos Tamas.

Zastave Mađarske i EU-a

"Za sve je kriv EU"

Najnoviji primjer je kampanja za parlamentarne izbore održane 6. travnja ove godine. U središtu predizborne kampanje Orbanove stranke Fidesz našla se takozvana "borba za smanjenje cijena komunalnih usluga". Riječ je o visokim cijenama struje, vode, plina i odvoza otpada u Mađarskoj. Tako je vlada tijekom prošle godine dva puta za po 10 posto smanjila te troškove, a ove godine u veljači i po treći put. Takvi postupci su za posljedicu imali rast popularnosti vladajuće stranke. Sve to je pratila i kampanja obojena nacionalističkom retorikom u kojoj su prozivani strani energetski koncerni i Europska unija, koja sada ispituje nisu li ta smanjenja cijena suprotna europskom pravu.

Inozemstvo kao žrtveno janje

Visoke cijene energenata i komunalnih usluga u Mađarskoj su, između ostalog, posljedica monopolističkog položaja ponuđača, pa i onih državnih, te visoke stope PDV-a od 27 posto, koji je sama Orbanova vlada povisila 2012. godine. Unatoč tome, Orban i Fidesz su u javnosti sugerirali da je problem u inozemnim koncernima koji na račun mađarskih potrošača "gomilaju neopravdane dodatne zarade" te da im EU pomaže u ostvarenju tih profita. Orban je ekstremno pojednostavio izbornu strategiju i program vladajuće stranke i sve sveo na borbu protiv visokih cijena komunalnih usluga, pisalo je u nedavno objavljenom komentaru lijevo liberalnog dnevnog lista "Népszabadság".

No bez obzira na svu tu antieuropsku retoriku, Mađarska ne želi istupiti iz EU-a. Ta se opcija, doduše, ne može dugoročno isključiti, no za sada stranka Fidesz i njoj bliski poduzetnici profitiraju od subvencija EU-a, koje su u zaduženoj i krizom poljuljanoj Mađarskoj važan ekonomski čimbenik.

Moskva i Peking kao alternativa

Nuklearka

Kredit iz Rusije za nuklearku Paks

Istovremeno se Mađarska pod Orbanovim vodstvom sve više i više gospodarski usmjerava prema Istoku. U siječnju je Orban putovao u Moskvu, gdje mu je obećano deset milijardi eura kredita za proširenje nuklearne elektrane u Paksu. Nekoliko tjedana kasnije, on se u Kini zalagao za povećanje investicija te pri tome dao jamstvo da se Mađarska neće miješati u unutarnje poslove Kine. "Orbanovo otvaranje prema Istoku ima posljedice za EU", smatra politolog Dariusz Kalan iz Poljskog instituta za međunarodne odnose. "Njegove odluke su bile nepovoljne za istočne partnere, pa Kina i Rusija politiku Budimpešte prema njima koriste za ostvarenje svojih interesa i ciljeva, kako bi kroz bilateralne pregovore sa članicama EU-a oslabile Bruxelles", kaže ovaj politolog.

Orban želi ojačati tabor euroskeptika i s tim ciljem zagovara veću autonomiju pojedinih zemalja članica EU-a. On zagovara "Europu nacija", u kojoj bi konzervartivne vrijednosti, kao što su tradicionalna obitelj i kršćanstvo, trebale ponovo imati važniju ulogu.

EU proširenje na Istok kao šok

Ovo otvoreno neprijateljstvo Orbana i njegove vlade prema Europi vjerojatno ne slijedi većina Mađara. Doduše, među mađarskim građanima sve je više onih koji imaju negativan stav prema ujedinjenoj Europi, ali je europesimizam u Mađarskoj još uvijek nešto ispod prosjeka u drugim zemljama EU.

Pozadina rastućeg europesimizma u Mađarskoj, slično kao i u drugim istočnoeuropskim zemljama, mogao bi biti osjećaj ljudi u toj zemlji da je proces pristupanja Uniji kod mnogih pitanja tekao pogrešno. Povlačenje sredstava iz europskih fondova pokazalo se mnogo složenijim od očekivanog. Osim toga, dobar dio tih sredstava ionako teče u zapadne konzultantske i druge tvrtke.

Demonstranti u Budimpešti

U Mađarskoj se širi europesimizam

Za zapadnoeuropska poduzeća je otvaranje tržišta EU-a bilo unosan posao, no za zemlje poput Mađarske je taj proces na mnogim područjima bio ogroman šok. U nekim segmentima gospodarstva, kao što su prehrambena i poljoprivredna industrija, tu konkurenciju većina domaćih malih proizvođača i tvrtki nisu mogli preživjeti.

No Mađarska je ipak imala koristi od otvaranju tržišta, vjeruje ekonomist Miklos Koren. Na internetskom portalu index.hu on je na širenje negativnog raspoloženja prema stranim tvrtkama odgovorio: "Multinacionalne tvrtke u Mađarskoj su produktivnije, brže rastu, kod njih rastu plaće i zaposlenost. One su najveći porezni platiše, a regije u kojima se nalaze doživljavaju ekonomski procvat."

Preporuka uredništva