1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Želi li Kina biti gospodarska i politička sila?

Kineski predsjednik Xi Jinping je uz doista brojno gospodarsko izaslanstvo doputovao u Njemačku. Gospodarski odnosi ove dvije zemlje su sve bolji, ali Berlin osobito zanima i mišljenje Kine obzirom na probleme s Rusijom.

Njemačko-kineski odnosi su prije svega u znaku trgovinskog partnerstva. Godišnja robna razmjena između ove dvije zemlje je 150 milijardi eura, što znači da samo na Njemačku otpada gotovo trećina trgovinske razmjene Kine s čitavom Europskom unijom.

To je razlog da kineskog predsjednika Xi Jinpinga za vrijeme njegovog posjeta Njemačkoj prati 200 predstavnika iz gospodarstva, jer obje strane vjeruju kako bi moglo biti još bolje. Usporedbe radi, njemački izvoz u Kinu je deset puta veći nego u Rusiju, ali suradnja se odvija obostrano. Tako brojne njemačke tvrtke proizvode u Kini, ali je i sve više kineskih investitora koji kupuju tvrtke u Njemačkoj.

Štoviše, pokazalo se kako su takve akvizicije za njemačke tvrtke često bolje nego kad dospiju u ruke nekih zapadnih špekulanata, a stručnjaci u tome vide dio strateškog plana ekonomskog razvoja Kine. Kinezi žele njemačku tehnologiju i „know-how“ pa ih utoliko osobito zanimaju srednja poduzeća u sektoru strojogradnje, prometa i kemijske industrije.

Volkswagen u Kini

Gospodarska suradnja je već odlična, a obje strane su sigurne da može još bolje.

A politika?

Ipak, dok se jedva što ima prigovoriti gospodarskoj suradnji, tim više što je predviđeno potpisivanje sporazuma o suradnji u poljoprivredi i sa burzom u Frankfurtu koja bi trebala trgovati kineskom valutom, ovaj posjet kineskog predsjednika Njemačkoj je Berlinu posebno zanimljiv i zbog političkog stava Kine. To se osobito odnosi na pitanje krize u Ukrajini i odnosa prema Rusiji. Kina se u Vijeću sigurnosti UN-a suzdržala kod rezolucije koja je trebala osuditi ponašanje Rusije na Krimu, što je već golema promjena od uobičajene sprege Pekinga i Moskve u mnogim političkim pitanjima.

Sebastian Heilmann iz berlinskog instituta za proučavanje kineske politike „Merics“ smatra kako je to sastavni dio nove kineske politike i želje Pekinga da se aktivnije uključi u svjetska zbivanja. Dok je opet Peking sklon očuvanju postojećeg stanja po pitanju sukoba u Sirije i spora s Iranom, a gdje se onda nalazi na sličnim pozicijama kao Moskva. Ali kad je riječ o krizi na Krimu, Kina ima i vlastitih područja koja teže odcjepljenju: Tibet, Xinjang ili pak pitanje Tajvana, gdje onda Kina ne želi prihvatiti jednostrano mijenjanje državnih granica.

VS UN raspravlja o Krimu

Berlin želi detaljnije čuti i politička razmišljanja Pekinga, osobito kad je riječ o Rusiji

Njemačka se ne želi miješati

Ipak, gost iz Kine je i posjet Berlinu želio iskoristiti za vanjskopolitički okršaj u koji se Njemačka ne želi miješati. Naime, Xi Jinping je izrazio želju posjetiti muzej Holokausta, i makar je njemačka strana izjavila kako je moguć privatni posjet kineskog predsjednika žrtvama nacizma, ipak ne želi od toga učiniti dio službenog protokola.

Naime, iza tog zahtjeva se zapravo krije poruka koju kineska strana želi uputiti Japanu zbog zločina koje je i ta zemlja učinila za vrijeme Drugog svjetskog rata u Kini i drugim zemljama koje je osvojila. To Japan, prema mišljenju Kine, ne prihvaća u dovoljnoj mjeri i svakako ne tako kao Njemačka, ali Berlin je ipak zamolio kineskog gosta da ga ne miješa u taj spor.

Kineski predsjednik u Bellveuu

Kineski predsjednik je dočekan uz sve počasti, ali je to ipak i prilika otvoreno mu reći i koju kritičnu riječ

Kao što i priliči, prvi posjet kineskog predsjednika Njemačkoj nakon osam godina je ovog petka (28.3.) započeo u berlinskoj zračnoj luci, gdje ga je njemački predsjednik Gauck dočekao uz sve vojne počasti. Nakon toga je održan susret predsjednika u rezidenciji njemačkog predsjednika, dvorcu Bellevue u Berlinu, ali tijekom tog svečanog ručka je pred predsjedničkom rezidencijom održan prosvjed nekolicine ljudi koji traže od domaćina da kineskog gosta podsjeti i na stanje ljudskih prava u Kini.

Napredak "u harmoniji"

To je predsjednik Gauck i učinio: u govoru koji je dostavljen medijima je podsjetio kineskog predsjednika kako su i "tržišnom natjecanju potrebna pravila" i kako time "pozdravlja napore Kine da se pretvori u pravnu državu" i sustav u kojem "nitko ne može biti iznad zakona."

Prosvjed u Berlinu

Tim više što i prosvjednici traže od njemačkih političara i teme poput ljudskih i manjinskih prava.

Kao bivši protestantski svećenik Joachim Gauck je Xi Jinpinga zamolio i za "usklađivanje interesa vladajućih i onih nad kojima se vlada" u Kini, baš kao i između različitih vjerskih skupina. Bez takve harmonije, mišljenja je njemački predsjednik, "alternativa je samo razdor, sukob i nasilje". Usponom Kine raste i njena odgovornost za mir i stabilnost, i ključno je pronaći put za nenasilno rješavanje sukoba, kako je istaknuto.

Na programu prvog dana posjete kineskog predsjednika je susret i s njemačkom kancelarkom Merkel, a uvečer kineski predsjednik govori pred Zakladom Körber o temeljnim vanjskopolitičkim načelima njegove zemlje. Očekuje se da će tema s kineskim gostom biti i kineska zabrana kojom je onemogućeno putovanje kineskog umjetnika Ai Weiweia na otvorenje njegove izložbe, koja se sljedećeg tjedna održava u Berlinu. Ovog petka je skupina prijatelja tog umjetnika oglasom preko čitave stranice u berlinskim novinama apelirala na njemačku kancelarku i ministra vanjskih poslova Steinmeiera da se zauzmu za dolazak kineskog umjetnika u Berlin.

Preporuka uredništva