1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Žarište "svjetskog terorizma" ili posljedica politike u Čečeniji?

Za vrijeme Sovjetskog Saveza malo tko je vjerovao i jednoj riječi "lakirovke" koje su bile objavljivane iz Kremlja pa čak ni onda kada su - možda i iznimno - govorili istinu. Gotovo 15 godina nakon sloma Crvenog carstva opet smo u situaciji da se službenim izvorima Rusije teško može vjerovati: lagalo se, koliko je uopće bilo talaca u školi u Beslanu a i sad stižu informacije koje su, blago rečeno, proturječne.

Ruski predsjednik Putin obratio se naciji ali i nakon njegovog govora mnogo je više pitanja nego odgovora.

Ruski predsjednik Putin obratio se naciji ali i nakon njegovog govora mnogo je više pitanja nego odgovora.

Nakon izjava kako su svi otmičari ubijeni jučer su ruski mediji prikazivali jednog od napadača koji je očito preživio ali je uhapšen: snage sigurnosti ističu kako je uhapšeni "surađivao" sa istražiteljima a ono što je izjavio dakako da odgovara Kremlju. Nakon što javnosti nisu pruženi nikakvi dokazi da su među napadačima bili Arapi pa da je, shodno tome, krizno žarište Čečenije postao problem čitave svjetske zajednice, prikazani terorist ustvrdio je kako su napad naredili Šamil Basajev i Aslan Mašadov. Kada je riječ o Basajevu, vođi čečenskih pobunjenika, vrlo je vjerojatno da je on barem znao za planove napada na školu u Beslanu ali ruskom predsjedniku bi veoma odgovaralo da konačno ima konkretnih dokaza da bivši i posljednji koliko-toliko legalno izabran predsjednik Čečenije Mašadov također ima krvave ruke i to upravo u pokolju u što se pretvorila otmica u školi u Beslanu. Mašadov već odavno živi u izgnanstvu i veliko je pitanje ima li on uopće kontakata sa počiniocima u ovoj eskalaciji terora i izričito tvrdi kako sa tim krvoprolićem nema veze. Zato je i Francuska zatražila cjelovit i nepristran izvještaj o okolnostima pogibije 335 osobe od kojih još čitava trećina, niti tri dana nakon napada nije identificirana a još 565 osoba nalazi se u bolnicama i među njima je 347 djece. Podsjetimo: službeno se još u četvrtak tvrdilo kako je u školi ukupno tek 353 osobe. Ostaje pitanje i odakle napadačima toliko i to najsuvremenije oružje. Veoma je vjerojatno da su oni doista dugoročno planirali napad i sakrili oružje u podu biblioteke dok se ona ovog ljeta renovirala ali je isto tako vjerojatno kako oružje potječe iz vojarne u Nazranu u Ingušiji koju su čečenski borci napali ovog lipnja i na svojoj internet-stranici se zahvalili Rusiji što im je sakupila toliko oružja ali kako ne mogu ponijeti baš sve sa sobom jer nemaju kamiona. O tom napadu gotovo da nije bilo riječi u ruskim medijima.

Ruski predsjednik Putin pak i dalje kategorički tvrdi kako napad u Beslanu nema nikakve veze sa njegovom politikom u Čečeniji nego da je to djelo svjetske terorističke mreže koja je eto napala i slabu točku koju je Rusija pokazala - njihovu djecu. Načelno, on se ne protivi nezavisnom povjerenstvu koje bi trebalo istražiti okolnosti kako je uopće došlo do napada koji je rezultiralo višesatnim borbama i tolikim žrtvama ali i dodaje kako sumnja da će rezultati istrage biti - citiramo - "veoma produktivni" nego upozirava strane novinare u razgovoru sa izvjestiteljima britanskog "Guardiana" da od događaja u Beslanu ne rade "političku predstavu". Već u petak su u Beslanu uhapšena dva novinara iz Gruzije koji su izvješavali o drami u školi a pritvoren je i dopisnik postaje "Al Arabija" kada se iz Beslana vraćao u Moskvu. Sinoć je dao ostavku i glavni urednik lista "Izvestija" Raf Šakirov navodno zato jer je objavio posebno potresne fotografije maloljetnih žrtava.