1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Što u Srbiji žele znati o Srebrenici

Srebrenica u Srbiji 15 godina kasnije - da li su vidljivi pomaci u percepciji srpskog javnog mnjijenja o razmjerima počinjenog zločina, ili se ništa nije promenilo? Nedostaje nazivanje zločina pravim imenom - genocid.

default

Svijest o odgovornosti za ono što se dogodilo u Srebrenici je danas u Srbiji daleko veća nego što je bila proteklih godina, kaže za Deutsche Welle Miljenko Dereta, direktor nevladine organizacije Građanska inicijativa. „Mislim da se čitavom tom strašnom događaju u Srbiji sada prilazi na jedan mirniji i racionalniji način, za šta su podjednako zaslužni i političari na vlasti i civilni sektor“, smatra Dereta. Potvrda toga je i donošenje skupštinske Rezolucije o Srebrenici te najavljeno prisustvo predsjednika Srbije Borisa Tadića u Srebrenici 11. srpnja. Ti pomaci su, dakle, vidljivi, ali im ponešto i nedostaje, smatra Dereta:

„To još uvijek, po mom mišljenju, nije jedna do kraja iskrena i potpuna empatija. Nedostaje takođe odlučnost i hrabrost da se to nazove pravim imenom, onako kako ga je definirao sud u Haagu - da je poöinjen genocide. Trebalo bi jasno imenovati odgovorne za to, i na neki način to javno iskazati simboličkim gestama. Moguänost bi bila da se dan genocida u Srebrenici prihvati i obilježava kao u cijeloj Evropi, kao dan kada se zapravo podsjećamo na sve žrtve koje su pale u tim ratovima“.

Srebrenica 13 Jahre nach dem Massaker

Podsjećanje na zločin - prijetnja?

Akcije koje je nevladin sektor provodio na temu podsjećanja na genocid u Srebrenici pokazuju da se u proteklih 15 godina nije puno toga promijenilo, ocenjuje s druge strane Miloš Urošević iz nevladine organizacije Žene u crnom. Građani Srbije ne pokazuju želju za učešćem u takvim akcijama i time pokazuju nedostatak solidarnosti sa stradalima i preživjelima u Srebrenici. Takođe, veliko prisustvo policije na takvim komemorativnim skupovima pokazuje da se podsjećanje na zločin vidi kao prijetnja, kaže Urošević:

„I njihovo prisustvo govori o tome da oni ne žele ukloniti klerofašističke i kleronacionalističke grupe s ulica. Umjesto toga oni nas žele odvojiti i predstaviti nas kao da smo mi neko ko u stvari spriječava uspostavljanje društvenog konsenzusa, kada je u pitanju rat i srpska agresija na prostoru bivše Jugoslavije“.

Karadzic vor Gericht

Srebrenicu u obrazovni sistem

Srebrenica se svakako ne smije prepustiti zaboravu, dodaje Dereta, jer bi to otvorilo mogućnost da se tako nešto ponovo dogodi. U tom smislu je po njegovim riječima jako važno da se Srebrenica tematizira u obrazovnom sustavu i udžbenicima:

„ Pitanje je na koji način obavijestiti mlade generacije da se to dogodilo. Na koji način dati pravu procjenu toga što se dogodilo, i to postaviti u kontekst u kome se dogodilo, ten a kraju osuditi ga tako kako se dogodilo. Srebrenica još uvek nije u našem obrazovnom sustavu prepoznana kao osuđeni događaj o kome se može i mora razgovarati, i o kome se mora zauzeti jasan stav “.

Miljenko Dereta ocjenjuje da se broj građana koji žele aktivno sudjelovati u podsećanju na Srebrenicu ne smije izjednačavati s općim raspoloženjem građana. On smatra da daleko veći broj ljudi saosjeća sa žrtvama Srebrenice. A s druge strane je vrlo važno što država ozbiljno pokušava zaštititi to mišljenje, koje je u ovom trenutku manjinsko u Srbiji, kaže Dereta.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka uredništva