1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Što traže Rusi na Balkanu?

Lista ruskih privrednih projekata na području Balkana već je duga i raste gotovo iz dana u dan: naftovodi, plinovodi, rafinerije. Što Rusija traži na Balkanu? Je li jugoistočna Europa odskočna daska za prodor na zapad?

Ventil na plinovodu

Tko kome može zavrnuti ventil?

S Bugarskom i Grčkom je dogovorena gradnja novog naftovoda kroz Crno more do toplih luka Sredozemlja, a u Srbiji je najveći dio naftne industrije već u rukama ruskih koncerna Gazproma, Lukoila i Nefta. Sve ove tri zemlje sudjeluju u projektu budućeg South-Stremam-Systems za isporuku i transport ruskog plina Europskoj Uniji. A rafinerija u Bosanskom Brodu prodana je ruskom investitoru NeftgazInKoru.

Rusi su stigli u Europu: kao bogati kupci, kao angažirani poslovni partneri, kao moćni investitori. Prije svega na rubovima Europe osjeća se kako gospodarska, tako i politička prisutnost Rusije. Mnogi se pitaju sa zabrinutošću: Što Rusija traži na Balkanu?

Naftovod

Svaki naftovod ima dva kraja

Međusobna ovisnost

Po mišljenju Rolanda Götza, stručnjaka za Rusiju u uglednom berlinskom Institutu za znanost i politiku, radi se o sasvim razumljivim privrednim aktivnostima ruskih investitora: „Normalno je da se Rusija angažira u svom susjedstvu, posebno u sferi energetike. Energetske kompanije spadaju među najjače u Rusiji i one su zainteresirane za gradnju naftovoda, plinovoda, skladišta. A Balkan je važan zbog svoje tranzitne funkcije."

U svemu tome, dodaje Götz, za strah od privredne i političke ovisnosti nema razloga: naftovod uvijek ima dva kraja, pa je ovisnost međusobna.

Predizborni plakat iz beograda i benzinska stanica

Utjecaj je i gospodarski, ali i politički - srbijanska naftna industrija najvećim je dijelom u ruskim rukama. To je bila tema i u predizbornoj kampanji.

U balkanskim zemljama se, međutim, ipak javlja zabrinutost: već sada su Srbija, Hrvatska ili BiH velikim dijelom ovisne o ruskim isporukama nafte ili plina, a za privrede ovih zemalja Rusija je jedno od najvažnijih tržišta. Po mišljenju novinara i političkog analitičara iz Sarajeva, Zekerijaha Smajića, strah od povezivanja ruskih političkih i privrednih centara moći nije neosnovan: politika priprema put za dolazak investitora, a za Rusiju je Balkan politički prije svega pozornica za vlastitu promociju: „Rusija pokušava pokazati Europskoj uniji, da ona ne može biti jaka bez njegovanja bliskih odnosa s Moskvom, bez obzira kako oni bili formalno definirani."

Partneri - ne prijetnja!

Po mišljenju Olivera Wiecka iz Odbora njemačke privrede za suradnju s istokom, Europa se tome uopće ne bi trebala opirati - Rusiju ne bi trebalo vidjeti kao prijetnju, već kao partnera: „Niti jedna zemlja nema interesa da nepromišljenom politikom ugrožava svoje glavno tržište i stvara nepovjerenje koje će onemogućiti daljnju isporuku."

A da ruski bogataši kupuju najljepše vile i parcele na hrvatskom ili crnogorskom primorju sasvim je razumljivo: kad već imaju novac, žele i lijepe ljetnikovce - ne samo na Balkanu, već i u Španjolskoj, Francuskoj ili Monaku. Rusi su postali građani svijeta.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic