1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Što su pisale novine dok se događao genocid?

Zapadni mediji su u srpnju 1995. naslućivali da UN ne može zaštititi stanovnike takozvanih zaštićenih zona. Neki su prenijeli i stravična svjedočenja preživjelih. Neki su spominjali genocid, neki šutnju srpskih medija.

„Događaji u Srebrenici pokazuju da UN i dalje nije u stanju zaštititi svoje zaštićene zone“, objavio je švicarski Neue Zürcher Zeitung 10. srpnja 1995. godine. „Lako naoružane postrojbe UN-a, priklještene između dvije fronte, skoro da nisu u stanju same sebe braniti. Tenkovi bosanskih Srba samo su 1.500 metara udaljeni od predgrađa Srebrenice. Glasnogovornik UN-a u Sarajevu je priopćio da je stanje alarmantno.“

Na dan pada Srebrenice 11.7. njemački Süddeutsche Zeitung piše: „Na jugoistoku ništa novoga? Izgleda ništa što se nije bar jednom već dogodilo. Srbi bombardiraju zaštićenu zonu UN-a, kidnapiraju plave kacige, NATO prijeti, međunarodna zajednica se nerado upliće. Onaj tko želi spasiti politiku koju UN provodi u posljednjih nekoliko godina mora po svaku cijenu spriječiti da padne Srebrenica ili bilo koja druga zaštićena zona“, piše Süddeutsche Zeitung.

Iste novine pišu da je zamjenik predsjednika kluba zastupnika Unije CDU/CSU Rudolf Seiters, s obzirom na napade bosanskih Srba na Srebrenicu, zatražio da se poveća međunarodni pritisak na Beograd. „Ako Milošević nastavi voditi dvoličnu politiku, sankcije trebaju biti pooštrene“, izjavio je Seiters. Srbija mora priznati BiH i Hrvatsku. Napadi na Srebrenicu i otmice plavih kaciga su 'zločinačka provokacija'“, piše Süddeutsche Zeitung.

Srebrenica 'koncentracijski logor'

„Srebrenički pakao“, naslov je teksta koji je 12.7. objavio list Die Welt u čijem podnaslovu pored ostalog piše: „Situacija u Srebrenici, koju su jučer zauzeli Srbi, u posljednjih nekoliko dana se dramatično zaoštrila. `Do sada je enklava opisivana kao veliki izbjeglički centar`, izjavio je glasnogovornik UNHCR-a Ron Radmond kratko prije pada Srebrenice. Sada je Srebrenica kao 'koncentracijski logor'.“

„Bosanski Srbi zauzeli Srebrenicu“, naslov je teksta u novinama Frankfurter Rundschau u kojem piše da zračni napadi NATO-a nisu zaustavili napade srpske vojske. „Istočnobosansku muslimansku enklavu Srebrenicu od utorka kontroliraju bosanski Srbi“, izjavio je glasnogovornik UN-a Aleksander Ivanko, prenosi Frankfurter Rundschau koji piše i o „teškoj humanitarnoj situaciji u gradu u koji ne stiže humanitarna pomoć“.

Frankfurter Allgemeine Zeitung se pita što su bosanski Srbi, vojno i strateški, dobili zauzimanjem Srebrenice? „Sam grad i okolna sela su srušena ili znatno oštećena, brdovito zemljište je manjim dijelom pogodno za poljoprivredu. Jedina glavna cesta kroz Srebrenicu je strateški od malog značenja. Samo nekoliko kilometara sjeverno, kod Bratunca, važnu zapadno-istočnu prometnu komunikaciju ionako kontroliraju Srbi.

Krivica UN-a

Sve veća krivica za pad Srebrenice se pripisuje UN-u - opća je ocjena u njemačkim medijima dva dana nakon što su trupe bosanskih Srba ušle u bivšu zaštićenu zonu.

Yasushi Akashi u Bosni 1995.

Posebni izaslanik UN-a bio je Yasushi Akashi

„Srebrenica markira eklatantno političko i vojno zakazivanje UN-a u Bosni“, piše Neue Zürcher Zeitung 13.7. „Politički uvjeti na međunarodnoj pozornici u slučaju Srebrenice se ne mijenjaju. Države, koje u Vijeću sigurnosti i u Kontaktnoj skupini, navodno odlučuju o politici međunarodne zajednice prema BiH, do sada su slijedile različite interese. Rusija sasvim jasno podržava Srbiju, dok Bošnjaci nemaju podršku kakvu imaju Srbi i Hrvati. Zapadne zemlje su, kada je riječ o ratu na Balkanu, pokazale malo interesa.”

“Tamo su poslale trupe kojima očito nije bio cilj rješenje konflikta nego sprječavanje humanitarne katastrofe i širenja konflikta na druge zemlje. UN-u nije nedostajalo sredstava kojima se mogao suprotstaviti srpskim provokacijama. Dovoljan broj zrakoplova NATO-a je u Italiji i na nosaču zrakoplova u Jadranskom moru. Međutim, zrakoplovi su do sada rijetko korišteni, a često i prekasno. Za to su krivi dugotrajni procesi donošenja odluka u UN-u i zapovjedništvu NATO-a. Posebni izaslanik UN-a za bivšu Jugoslaviju Yasushi Akashi snosi odgovornost za fijasko u Srebrenici koja je posljedica dugog niza pogrešnih odluka ili odluka koje nisu donesene“, naglašava Neue Zürcher Zeitung.

Njemačka vlada govori o genocidu

„Frankfurter Allgemeine Zeitung“ piše 14.7. da su bosanski Srbi u četvrtak 13. srpnja pojačali sustavno protjerivanje više tisuća izbjeglica iz Srebrenice. „S obzirom na ono što rade Srbi, UN govori o etničkom čišćenju. UN predbacuje Srbima da tjeraju bolesne i ranjene da hodaju kroz ničiju zemlju nakon što ih autobusima odvezu iz Srebrenice u pravcu Kladnja. Glavni tajnik NATO-a Claes je bivšu zaštićenu zonu UN-a, koju su zauzeli bosanski Srbi, proglasio 'definitivno izgubljenom'. On je također dodao da su Savezu ruke vezane. Američka vlada je jasno ponovila da je protiv ukidanja embarga na uvoz oružja BiH. Istovremeno američki predsjednik Clinton ne isključuje mogućnost okončanja UN-ove misije u Bosni. 'Ukoliko UN ne uspije ponovo uspostaviti integritet zaštićene zone Srebrenice, dani UN-ove misije bi mogli biti odbrojani', rekao je Clinton. U sjeni događanja u Srebrenici srpska vojska pojačava vojni pritisak na susjednu enklavu i zaštićenu zonu UN-a Žepu. UN je priznao da 70 ukrajinskih vojnika u Žepi nije vojno sposobno zaštititi Goražde i Žepu od mogućih velikih srpskih napada. UN-ove trupe za brzo djelovanje još nisu spremne za djelovanje“, piše pored ostalog Frankfurter Allgemeine Zeitung. Ove novine također prenose da je njemački parlament „protuzakonito“ zauzimanje zaštićene zone UN-a Srebrenice od strane bosanskih Srba okarakterizirao kao „jasno kršenje međunarodnog prava“. Njemačka vlada je također predbacila bosanskim Srbima da su „ciljano planirali genocid i protjerivanje i uništavanje bosansko-muslimanske kulture sa Balkana, prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Novine na kiosku

Mediji u Njemačkoj su pisali i o genocidu

Marš zaboravljenih od cijelog svijeta“, naslov je reportaže Ericha Rathfeldera u listu Stuttgarter Zeitung 19.7., tjedan dana nakon pada Srebrenice, u kojoj prenosi svjedočenja preživjelih Srebreničana koji su pješačili više od 100 kilometara i spas pronašli prvo u Kladnju, a kasnije u Tuzli. “Hasan Hrustanović, Vahidin i Ahmed Ustić su sudionici 'Marša smrti'. Vahidin i Ahmed su ranjeni, jedan u noge, drugi u vrat. U maršu smrti nisu imali lijekova za ranjenike. 'Mnogi suborci su izvršili samoubojstvo. Stavljali su bombu u usta i gotovo', pričaju ova dvojica Srebreničana. Oni nisu željeli biti na teret vojnicima i civilima koji su bili u bijegu. Iz Srebrenice je krenulo 15.000, a u Tuzlu stiglo 3.000 ili 4.000 ljudi. Ostali se još uvijek bore u šumama ili su ih Srbi uhitili ili možda i ubili. Za više tisuća muškaraca iz Srebrenice 'Marš smrti' do danas nije završen. Završen je samo za one koji izađu iz šume i koji preko livade mogu pobjeći na položaje vlastite vojske“, piše Stuttgarter Zeitung.

Šutnja u srpskim medijima

„Srpski mediji i drama oko Srebrenice“, naslov je teksta u Die Welt-u 19.7. „Dramom o padu zaštićene zone UN-a, Srebrenice, više od tjedan dana se bave mediji u svijetu. U samo jednoj zemlji u Europi slučaj bošnjačke enklave i najveća izbjeglička drama od početka rata se ne nalazi na naslovnicama novina niti u televizijskim vijestima – to je Srbija. 'To je jednostavno nevažno', kaže novinar beogradskog magazina NIN, jednih od malog broja nezavisnih novina u zemlji. 'Što o tome trebamo pisati? To da su Srbi zauzeli Srebrenicu? To nam je u međuvremenu poznato.' Do sada je jedino poznati nezavisni TV-kanal Studio B objavio filmski materijal iz Srebrenice. Doduše, na tim snimkama se vide porušene zgrade i razdragani srpski vojnici. Ni traga o izbjegličkoj drami. Ni riječi o gnusnim djelima. Nigdje se ne spominje da su srpski vojnici uhitili i do 4.000 muškaraca i dječaka niti da se provjeri jesu li počinili ratne zločine. Ne govori se niti o uhićenim i kasnije oslobođenim nizozemskim plavim kacigama. Beogradski renomirani dnevni listovi Borba ili Politika u vezi sa srpskom ofenzivom u Srebrenici pišu samo o reakcijama UN-a. Francuske prijetnje i zahtjev francuskog predsjednika da se tzv. postrojbe za brzo djelovanje aktivnije uključe u obranu Goražda i Žepe u novinama su visoko pozicionirani, iako se naizgled radi samo o frazama. Veći dio medija kojima upravlja država uglavnom se ponaša kao da Srbija nema ništa s događajima u Bosni“, piše pored ostalog Die Welt.

Preporuka uredništva