1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Što smije i može Ustavni sud?

Njemački ustavni sud ima zakonsku obavezu da bude neutralan. Ipak, suci se bave politikom i često obuzdavaju ambicije izvršne vlasti. Nekoliko puta u prošlosti Ustavni sud je donosio presudne odluke.

Najveće njemačke stranke demokršćanska Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) trenutno pregovaraju o zajedničkom formiranju savezne vlade. Na popisu stranačkih želja su i zakonske promjene koje se dotiču i ustavnih prava.Radi se o osjetljivim područjima poput čuvanja osobnih podataka, unutarnje sigurnosti, sustava socijalne zaštite i mjera za spas eura.

No izvršna vlast, tj. buduća Vlada ne može donositi promjene u tim oblastima ako one krše Ustav. Ustavni sud se već 60 godina strogo pridržava pravila po kojima svaki novi zakon mora biti u skladu s Njemačkim ustavom, odnosno - da štiti ljudska prava, slobodu i demokraciju. Ako se ti principi prekrše, Ustavni sud može poništiti zakone, a političari se moraju držati tih odluka. Gotovo sve poslijeratne njemačke vlade su bile podvrgnute kritikama sudaca Ustavnog suda, nevezano s tim koje su stranke bile na vlasti. A Ustavni sud je donio mnogo odluka koje su privukle pozornost i u inozemstvu. Između ostalih:

· škole ne smiju biti prisiljavane na zidove učionica postavljaju raspela, odnosno bilo kakve kršćanske simbole

· istopolni parovi moraju, kad je porez u pitanju, uživati iste olakšice kao i vjenčani parovi

· blokada iz protesta, kao oblik građanskog otpora, nije krivično djelo

· policija ne smije imati pristup pohranjenim digitalnim podacima korisnika bez vrlo ozbiljnog povoda

· oteti putnički avioni ne smiju jednostavno biti obarani u sklopu borbe protiv terorizma

Suci Ustavnog suda ovise o političarima?

Zgrada Ustavnog suda u Karlsruheu

Zgrada Ustavnog suda u Karlsruheu

Mnoge od ovih odluka bile su suprotne namjerama vlasti, a ponekad su i skupo koštale državu. S tim će se nastaviti. No ipak postoje sumnje da političari vrše pritisak na suci kako bi utjecali na njihove odluke. U krajnjoj liniji, izbor 16 sudaca ovisi i od mišljenja političkih stranaka – polovinu njih preporučuje njemački parlament Bundestag, a drugu polovinu Vijeće njemačkih pokrajina Bundesrat.

Ipak, svi bivši suci Ustavnog suda s kojima je Deutsche Welle razgovarao, odlučno tvrde da političari nemaju utjecaja na odluke najvišeg sudskog vijeća u Njemačkoj. Jedan od njih je Udo Steiner, koji je od 1995. do 2007. bio sudac Ustavnog suda: “Ne znam ni za jedan jedini slučaj”, kaže Steiner. “Njemački političari se ne miješaju u to.” Sjedište suda je u Karlsrueu, što također pomaže izolaciji od Berlina koji je udaljen 500 kilometara.

Doduše, to ne sprečava vlasti u Berlinu da kritiziraju odluke Ustavnog suda. “Mi ne raspravljamo o kritikama, o tome kako ćemo reagirati na njih”, kaže Wolfgang Hoffmann - Riem koji je bio član tog tijela od 1999. do 2008. "Reakcije vlasti se primaju k znanju, ali nemaju nikakav utjecaj na odluke", kaže on.

Hrabrost suda se isplati

Bivši suci Papier i Steiner

Bivši suci Papier i Steiner

Hans - Jürgen Papier bio je ustavni sudac od 2002. do 2010. On pamti i kako je sve počelo: “Tijekom 50-tih godina ton je bio mnogo oštriji, a napadi političara mnogo agresivniji”, kaže on. Na primjer, Ustavni sud se zalagao za apsolutno razdvajanje države i medija i zato je 1961. tadašnjem kancelaru Konradu Adenaueru zabranio osnivanje medija u državnom vlasništvu. To je Adenauera, navodno, izbacilo iz takta. “To je bio pravi podvig Ustavnog suda.”

Od tog trenutka, niko nije dovodio u pitanje integritet tog tijela, kaže Christian Rath, koji već godinama analizira odluke Ustavnog suda. To se isplati i kod političara i kod građana. Po jednom anketi iz 2012., oko 78 posto Nijemaca ima veliko povjerenje u Ustavni sud. Razlog tomu je možda i to što svi suci imaju reputaciju prvoklasnih pravnika i često su u pitanju ugledni profesori.

Pisac i novinar Christian Rath ipak kaže: „Ustavni sud jest vrlo politički sud, jer se njihove odluke donose na političkoj pozornici”. To ne osporavaju ni bivše suci. Trenutni predsjednik tog sudskog tijela Andreas Voßkuhle čak otvoreno kritizira projekte vlasti. Po mišljenju ministra unutarnjih poslova Hansa-Petera Friedricha, to je narušavanje načela političke neutralnosti. Ipak, to neće imati posljedice po ovog suca – članovi Ustavnog suda mogu ostati na funkciji do 12 godina, a poslije toga nemaju pravo na ponovni izbor. “Drugim riječima, ne moraju se obazirati na stranke i donose presude u skladu s njihovim interesima” kaže novinar Rath.

Prebacivanje lopte

Čelnici SPD-a i CDU-a SIgmar Gabriel i Angela Merkel

Čelnici SPD-a i CDU-a SIgmar Gabriel i Angela Merkel

Ovaj sud godišnje donosi preko 6.000 odluka. Mnogi smatraju da je to preveliko opterećenje. Bivši ustavni sudac Steiner ipak staje na stranu političara. “Donošenje zakona je danas kompleksno i ubrzano”, kaže on. Od političara se očekuje sve više, pa nitko ne može zakonima posvetiti onoliko vremena koliko to može Ustavni sud. Nasuprot tome, za Hans - Jürgena Papiera, to predstavlja neku vrstu zloupotrebe suda: “Odluke se prebacuju na Ustavni sud, zato što političari nisu voljni ili nisu u dobroj političkoj situaciji sami donijeti odluke i u pravom trenutku”, kaže ovaj pravnik

Partije na vlasti često potpuno otvoreno sklapaju trule kompromise kako bi očuvale jedinstvo koalicije, sve vrijeme računajući na intervenciju Ustavnog suda. Bivši sudac Riem smatra da političari nisu tako neiskusni kad su zakoni u pitanju zakonu kao što se koji put pokušavaju predstaviti: “Oni ponekad isprobavaju koliko daleko mogu ići i gdje su granice”.

Riem je siguran da će buduća velika koalicija zadati puno posla Ustavnom sudu. Stranka Ljevice, koja trenutno ima najveći zastupnički klub u inače najmanjoj parlamentarnoj oporbi svih vremena, već je zaprijetila tužbama Ustavnom sudu, u slučaju da ne dobije više prava u parlamentu.