Što se događa u Iranu? | Politika | DW | 31.12.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Što se događa u Iranu?

Dvije osobe su ubijene tijekom prosvjeda u gradu Dorud na zapadu Irana. Sigurnosne službe odbacuju bilo kakvu odgovornost. Istovremeno se navodi kako je internet dijelom bio blokiran protekle noći.

Vlasti zapadnoiranske provincije Lorestan su objavile kako su dvojica demonstranata u subotu uvečer sudjelovala u "ilegalnoj prosvjednoj akciji" te da je tijekom izgreda "nesretno" došlo do pucnjeva koji su za tu dvojicu završili smrtno. Sigurnosne snage, međutim, nisu pucale u masu, štoviše postoje naznake u sudjelovanje terorističke organizacije "Islamska država", naveo je zamjenik guvernera te provincije.

Pametni telefoni za milijune najvažniji pristup Internetu

S obzirom na prosvjede su iranske vlasti u noći sa subote na nedjelju izgleda dijelom blokirale Internet. U glavnom gradu Teheranu mobilni telefoni nisu više imali internetsku vezu, kako navode dopisnici novinske agencije AFP. Pritom su pametni telefoni za milijune Iranaca najvažniji alat kojim pristupaju Internetu.

Od četvrtka traju prosvjedi protiv vlade. Na Sveučilištu u Teheranu su u subotu demonstrirali brojni studenti protiv vodstva. Ali su otjerani od strane više stotina vladi bliskih protuprosvjednika. Ulice oko sveučilišta su blokirane, došlo je do znatnih smetnji u prometu. Policija je koristila suzavac. Preko usluge za slanje poruka Telegram, koju u Iranu koristi oko 25 milijuna ljudi, podijeljen je video na kojemu se vidi kako demonstranti napadaju policijsku postaju u jednoj teheranskoj četvrti i prevrću policijski automobil.

"Tko ometa mir, platit će za to"

Iran Proteste gegen Regierung in Teheran (picture-alliance/AP Photo)

Protiv siromaštva i protiv politike

Također preko Telegrama su, međutim, mediji bliski oporbenim snagama podijelili video na kojemu se vidi kako tisuće demonstranata zahtijeva "smrt diktatoru". Iranski ministar za telekomunikacije je Telegramu putem Twittera predbacio da huška na "oružani ustanak".

S obzirom na prosvjede koji traju, ministar unutarnjih poslova Abdolreza Rahmani Fazli je ponovno najavio odlučno djelovanje. Tko "ometa mir i krši zakon, mora za to odgovarati i platit će za to", kazao je Rahmani Fazli u izjavi za državnu televiziju. Država će, kazao je, djelovati protiv "širenja nasilja, straha i terora". 

"Opravdani zahtjevi stanovništva"

Prosvjedi su se ispočetka usmjeravali na nezadovoljstvo zbog visoke stope nezaposlenosti i poskupljenja, a kasnije su prerasli u iskazivanje nezadovoljstva protiv vlade i predsjednika Hasana Rohanija. Državna televizija je u subotu prvi put izvijestila o socijalnim prosvjedima i navela da se radi o "opravdanim zahtjevima stanovništva". Istodobno je osudila druge medije i "kontrarevolucionarne" grupacije u inozemstvu koje pokušavaju, kako je navedeno, instrumentalizirati prosvjede. 

Rohani je u lipnju 2013. izabran za novog predsjednika. Na funkciju je stupio uz obećanje da će ukinuti financijske i trgovinske sankcije koje je Zapad izrekao Iranu. 2015. je to predsjedniku i pošlo za rukom, a uspio je i zaustaviti pad vrijednosti valute kao i smanjiti stopu inflacije. No, gospodarstvo se oporavlja sporo, a stopa nezaposlenosti u Iranu je još uvijek velika.

Njemačko-iranski političar Omid Nouripour (Zeleni) je od Europske unije zatražio da zauzme stav. "Sporazum o nuklearnom naoružanju ne smije dovesti do toga da Europljani šute po pitanju kršenja ljudskih prava u Iranu", kazao je Nouripour listu "Heilbronner Stimme". EU mora Teheranu dati do znanja da bi ponavljanje krvavih događaja iz 2009. značilo kraj otopljenja odnosa s Iranom, dodao je on. 2009. je nakon predsjedničkih izbora u Iranu došlo do nasilja tijekom prosvjeda protiv izbornih rezultata. Tada je više ljudi ubijeno.

sti/stu/mm (afp, dpa, rtr)

 

Preporuka uredništva