1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Što sa crvenim muljem na pragu Hrvatske?

Ekološka katastrofa u Mađarskoj je podsjetila i na opasan lužnati mulj Tvornice aluminija u Mostaru. Tamo je oko 12 milijuna tona crvenog mulja koji bi lako mogao dospjeti i u Jadransko more.

Uginula riba od otrovnog mulja

Katastrofa u Mađarskoj je mnogima otvorila oči i za mnogo bliže probleme

Mještani Dobrog sela kod Mostara već godinama upozoravaju na golemo odlagališta crvenog mulja u tom naselju, ali tek katastrofa u Mađarskoj je to pitanje ponovno postalo aktualno. To odlagalište je jedno je od najopasnijih točaka potencijalne ekološke katastrofe u BiH i za njegovu sanaciju treba i do stotinu miliona eura. Stvarna procjena troškova zapravo nikada nije napravljena, kažu u Ministarstvu za okoliš u Vladi Federacije BiH. "U Bosni i Hercegovini imamo dva odlagališta crvenog mulja. Jedno u Biraču kod Zvornika i drugo kod Mostara u Dobrom selu. Deponija u Biraču je mnogo bolje osigurana od one u Dobrom selu. Procjene su da se oko 10 miliona tona crvenog mulja nalazi uskladišteno na području Dobrog sela”, kaže savjetnik ministra okoliša Tomislav Lukić. Prema njegovom mišljenju, tamo ne postoji mogućnost ekološkog incidenta od izlijevanja crvenog mulja kao u Mađarskoj. “Deponija se nalazi u betonskom koritu u depresiji i mislim da nema mogućnosti za incident”, naglašava Lukić.

U Dobrom selu vlada strah

Deponij mulja u Dobrom selu kod Mostara

Deponij mulja u Dobrom selu kod Mostara

Federalno ministarstvo okoliša i turizma ustrajalo je da se prilikom privatizacije mostarskog Aluminija, iz sredstava privatizacije izdvoji 10 posto za sanaciju odlagališta crvenog mulja u Dobrom selu, naglašava Lukić. "Naložili smo Aluminiju Mostar da stalno mora držati potopljenu površinu od 70 hektara u Dobrom selu”, rekao je savjetnik ministra za okoliš Tomislav Lukić.

Mještani Dobrog sela

Mještanima Dobrog sela se čini da nikoga nije briga za potencijalnu opasnost i za obalu Jadrana!

Međutim, stanje na terenu govori drugačije. Mještani već godinama upozoravaju na ovo odlagalište i kažu tek sada, kada se desila ekološka katastrofa u Mađarskoj, počeli su ozbiljno shvaćati njihove žalbe. “Naravno da nas je strah tog mulja i deponije! Pogotovo sada kada vidimo što se desilo u Mađarskoj! Valjda će sada netko nešto poduzeti”, kaže jedna od mještanki Dobrog sela.

U prilog upozorenjima mještana Dobrog sela govori i stav načelnika općine Čitluk Ive Jerkića koji kaže da se problem konstantno prebacuje na nekog drugog: "Mjerodavne federalne institucije moraju hitno osigurati mjere ekološke zaštite odlagališta“, poručio je Jerkić.

A što ako dođe potres?

U ogromnom kompleksu bazena koji su građeni jedan oko drugog i na pojedinim mjestima duboki i do 25 metara, nalazi se preko 12 miliona tona crvenog mulja. Upućeni tvrde da bi, u slučaju velikog potresa i pucanja betonske podloge na dnu bazena, mulj mogao iscuriti u Jadransko more.

Dr. Anton Jekauc

Anton Jekauc već godinama upozorava na tu opasnost

Anton Jekauc, direktor Instituta za strateška ekonomska istraživanja Sarajevo, koji već godinama prati ovu problematiku, kaže da je više puta pokušavao ukazati na opasnosti iz ovih deponija. “Još prije 11 godina sam napravio prijedlog studije s međunarodnim izvođačima, ali jednostavno uvijek naiđem na opstrukcije i neprihvaćanja! Građani su duboko svjesni da se tako nešto ne bi smjelo tolerirati, ali izgleda da vlast nije! To je bazen površine od oko 700.000 kvadratnih metara u kom se nalazi ekološki opasan otpad. Postoji prirodni proces isparavanja, a na dubini od 12 ili 13 metara je alkalna masa i to je sigurno prioritet za sanaciju.”, kaže dr. Jekauc.

Novac za šutnju

Do sanacije tog bazena Aluminij MZ Dobro Selo, na čijem području je odlagalište, plaća po 10.000 KM mjesečno kao obeštećenje za eventualne negativne utjecaje. “Zbog toga mnogi šute i ne žele javno govoriti o tome što im se dešava na pragu kuća”, kaže jedna starija mještanka Dobrog sela.

Dubrovnik

U toj regiji potresi nisu rijetkost, a takva ekološka katastrofa bi i Hrvatskoj nanjela nesagledive štete

Prema mišljenju dr. Sulejmana Redžića šefa katedre za ekologiju i zaštitu prirodne okoline na prirodno-matematičkom fakultetu Univerzitetu u Sarajevu, deponije mulja bi trebale biti znatno bolje osigurane. “Ovo je posljednje upozorenje Bosni i Hercegovini da se slični depoi osiguraju od mogućeg ekološkog incidenta kao i da se razviju takve tehnologije kako bi se crveni mulj mogao iskoristiti za pravljenje građevinskog materijala i znatne dobiti”, ističe dr. Redžić.

Akademik Redžić smatra da su prioritetna nova ulaganja. “U cijelu situaciju se moraju uključiti nadležna ministarstva kao i institucije koje se bave ovom problematikom. Na koncu, postoji dovoljno razloga da sanacije ovih odlagališta budu nominirani kao projekti koji mogu dobiti sredstva iz EU”, navodi dr. Sulejman Redžić.

Autor: Sanel Kajan

Odg. urednik: A. Šubić

Preporuka uredništva