1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Što s onima koji uporno niječu prošlost?

I sedamdesetak godina nakon nacističkih zločina i holokausta, uvijek iznova se nađu oni koji niječu te događaje - iz "uvjerenja" ili tek da privuku pažnju javnosti na sebe.

Osamdeset i sedam su joj godina i očito je nepopravljiva. Ursula Haverbeck je dobro poznata u pravnim krugovima diljem Njemačke. Sa njom se već godinama bave sudovi u Detmoldu, u Verdenu kod Bremena, u Hamburgu i Berlinu, a od ovog tjedna i sud u Bad Oeynhausenu. Uvijek iznova državno odvjetništvo pokreće postupak protiv nje pod optužbom krivičnog djela širenja nacionalne netrpeljivosti. Živahna starica je popularna među neonacistima zbog njenog nijekanja holokausta i što čak i u visokoj dobi uspijeva izazvati metež u sudnici.

Ove veljače je pokušala ući i u sudnicu u Detmoldu dok se tamo sudilo jednom bivšem SS-ovcu i čuvaru u koncentracionom logoru Auschwitz. Po njenom mišljenju, taj logor nije bio logor za likvidaciju, nego samo logor za prisilan rad, a i čitav genocid nacista nad židovima ona smatra "najvećom i najtrajnijom laži u povijesti". Ursula Haverbeck nije najpoznatija osoba koja niječe neupitne zločine nacista i holokaust, ali je trenutno najnovija.

Deutschland Geschichte Hitler-Tagebücher Stern David Irving (picture-alliance/dpa)

David Irving je možda isprva bio na glasu kao 'zanimljiv' povjesničar, ali još od osamdesetih ga više nitko ne uzima za ozbiljno zbog njegovih političkih stavova.

Poznati "kreativni povjesničari": David Irving...

Već odavno se i pravosuđe, politika i mediji bave Davidom Irvingom i njegovim tezama o Drugom svjetskom ratu i osobito njegovim tvrdnjama o holokaustu. Taj Britanac koji je u pedesetima radio u Njemačkoj u čeličani i tom prilikom je odlično naučio njemački, je objavio više od 30 knjiga dobu nacionalsocijalizma. Poznat je postao 1963. knjigom 'Propast Dresdena' u kojoj je sa krivotvorenim dokumentima nekoliko puta povećao tamošnjih žrtava.

Dok se isprva smatrao tek nekonvencionalnim autorom čija je zasluga bila pronaći nepoznate izvore podataka, od konca osamdesetih ga povjesničari više ne uzimaju ozbiljno. Tada je po prvi puta privukao pažnju i nijekanjem holokausta. Od onda se redovito viđa u društvu neonacista, prije svega u Njemačkoj.

Njegova osnovna teza "revizije povijesnih zbivanja" jest kako Hitler nikad nije naložio likvidaciju židova, niti je o tome išta znao. Isto tako je tvrdio kako u Austriji nije bilo koncentracijskih logora, zbog čega ga je sud u Beču osudio na tri godine zatvora, bezuvjetno. Odsjedio je u zatvoru dvije trećine svoje kazne, a nakon toga mu je zabranjen ulazak i u Austriju i u mnoge druge zemlje.

1993. ga američka povjesničarka Deborah Lipstadt nazvala "autentičnim negatorom holokausta" koji u svojim knjigama krivotvori činjenice i manipulira dokumentima. Irving je zbog toga tužio tu povjesničarku - i time i osobno doživio financijski kolaps. Proces je završen pred sudom u Londonu koji je 2000. odbacio tužbu Irvinga protiv povjesničarke. Sudac Charles Gray je svoju odluku sažeo riječima: "On je nacistički pristaša, polemičar, antisemit i rasist koji se udružuje sa desnim ekstremistima kako bi širio neonacizam." Sud je naložio i da Irving plati sudske troškove - koji su dosegli iznos od oko 2,5 milijuna britanskih funti.

85. Geburtstag von Papst Benedikt XVI. Pius-Bruderschaft Williamson (picture-alliance/dpa)

Biskup Williamson - ovdje na londonskom aerodromu nakon što je zbog njegovih stavova i protjeran iz Argentine - je na koncu i isključen iz Bratstva sv. Pija.

… i biskup Richard Williamson

Sličnu buru u javnosti već godinama izazivaju i tvrdnje visokog dužnosnika katoličke crkve. Britanski biskup Richard Williamson uporno niječe genocid nad židovima i time je postao najpoznatiji predstavnik Bratstva svetog Pija X. To je bratstvo odmetnulih katoličkih duhovnika koje je osnovao francuskih nadbiskup Marcel Lefebvre i koji ne žele prihvatiti zaključke Drugog vatikanskog koncila - pa tako i ekumenu i toleranciju prema drugim vjerama, a odbijaju i nauk kako je i židovska vjera moguć put spasa.

Williamson je pak 2008. jasno zanijekao da su ikad postojale plinske komore za ubijanje nacističkih zatočenika. Osim toga je tvrdio kako je ubijeno najviše 200.000 do 300.000 židova. To je izjavio u razgovoru sa jednim švedskim novinarom, a obzirom da Williamson zna da je nijekanje holokausta u Njemačkoj krivično djelo koje se kažnjava kaznom do 5 godina zatvora, novinara je zamolio da to objavi samo u tiskanom izdanju u Švedskoj, ali ne i na internetu. Što je pak švedski novinar jednostavno ignorirao. Zbog toga ga je sud u Regensburgu u odsustvu osudio na globu u iznosu od 100 dnevnica osuđenika koju je sud procijenio na 100 eura. Bratstvo je 2012. konačno isključilo Williamsona zbog drugih "razlika u mišljenjima".

Zakonom protiv negatora

Golema je razlika kako se poneke države odnose protiv onih koji niječu holokaust. U Sjedinjenim Američkim Državama i nijekanje zločina holokausta spada pod pravo na slobodu govora, a tako je i u Velikoj Britaniji. Zato i David Irving prije svega svoje teze zastupa u tim državama.

Nasuprot tome, u međuvremenu je u čitavom nizu drugih zemalja Europe nijekanje holokausta krivično djelo. U Austriji se od 1992. kažnjava onaj tko "niječe, grubo umanjuje, podržava ili pokušava opravdati nacistički genocid ili druge zločine nacionalsocijalista protiv čovječnosti". Dvije godine prije toga je i Francuska takvo djelo uvrstila popis kaznenih djela.

I u Belgiji i Luksemburgu je nijekanje povijesnih činjenica krivično djelo, također i u Češkoj i Poljskoj. Doduše, u ovoj posljednjoj zemlji se krivičnim djelom smatra i nijekanje zločina komunističkog razdoblja. Drugačije je u Španjolskoj: tamo je nijekanje holokausta od 1995. bilo krivično djelo, ali je tamošnji Ustavni sud 2007. donio odluku kako je taj  zakonski propis protivan pravu slobode mišljenja.

 

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic