1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Što Putin nije rekao?

Povodom intervjua ruskog predsjednika Vladimira Putina za njemački tabloid Bild, novinar DW-a je razgovarao sa Karstenom Voigtom, političarom njemačke Socijaldemokratske stranke.

Vladimir Putin s novinarima Bilda

Vladimir Putin s novinarima Bilda

DW: U intervjuu za Bild ruski predsjednik Vladimir Putin citira dosad neobjavljen razgovor njemačkog političara s predstavnicima SSSR početkom 90-ih godina. Vaš kolega iz SPD-a Egon Bahr je, prema Putinovim riječima, zagovarao novu uniju u srednjoj Europi, kojoj bi pripadali i SSSR i SAD. A navodno je bio i protiv proširenja NATO-a. Razgovor je to, kako kaže ruski predsjednik, od 27. veljače 1990. Egon Bahr i Vi na jednoj, a predstavnik sovjetskog Centralnog komiteta Valentin Falin na drugoj strani.

Karsten Voigt: Putin korektno citira taj razgovor. Tada se Egon Bahr protivio ideji da ujedinjena Njemačka bude punopravna članica NATO-a. Ja sam bio drukčijeg mišljenja i zato sam mu se suprotstavio. Zanimljivo je i ono što Putin nije spomenuo. 27. i 28. veljače 1990. u Moskvi se nije razgovaralo samo s Falinom, koji je dijelio Bahrovo mišljenje, već i sa sovjetskim ministrom vanjskih poslova Eduardom Ševardnadzeom, zatim članom Politbiroa zaduženim za međunarodnu politiku Aleksandrom Jakovljevim te maršalom Ahromejevim. U svim tim razgovorima Bahr je iznio svoj stav. Zanimljivo je da se nijedan od sugovornika, osim Falina, nije osvrnuo na Bahrovu ideju. Za mene je to bio znak da sovjetsko vodstvo tada nije bilo tako odlučno protiv članstva ujedinjene Njemačke u NATO-u.

SPD tada nije bio u vladi. Koja je bila funkcija tog putovanja u Moskvu?

Tada smo - kako to i priliči oporbi - imali intenzivne kontakte sa Sovjetskim Savezom i s SAD-om. Mjesec dana prije toga sam bio i u američkom Nacionalnom vijeću za sigurnost i u Washingtonu vodio razgovore o istim pitanjima.

Rekli ste da ste se u razgovoru s Falinom suprotstavili Egonu Bahru i da do danas smatrate da je bilo važno da se NATO proširi na Istok?

To su dvije različite teme. Ja neposredno poslije pada Berlinskog zida (9. studenoga 1989., op. ur.) nisam smatrao mogućim da će Sovjetski Savez pristati na članstvo ujedinjene Njemačke u NATO-u. To mišljenje sam imao do kraja siječnja 1990. A onda sam vodio mnogobrojne razgovore, sa sovjetskim i američkim predstavnicima, i došao do zaključka da je članstvo ujedinjene Njemačke u NATO-u moguće i da bi imalo smisla. Širenje NATO-a na istok je druga tema. Bio sam za taj koncept, doduše, s idejom da se on provede uz tijesnu suradnju sa Sovjetskim Savezom i kasnije s Rusijom.

Karsten Voigt

Karsten Voigt

Moskva smatra da je širenje NATO-a provokacija. Smatrate li sada da je prijem Poljske i drugih zemalja Istočnog bloka bio ispravan?

Da, smatram da je to bila ispravna politika i da je doprinijela stabilnosti u Europi. Ali, želim naglasiti i da ta politika doprinosi stabilnosti ako se istovremeno uspostavi odnos suradnje s Rusijom. Aktualna ruska politika otežava tu suradnju, ali to ne znači da se oko nje ne treba truditi.

Ruski predsjednik Putin stalno ponavlja da je njegova zemlja protiv monopolarnog svijeta koji predvodi SAD i da Rusija želi novi svjetski poredak. Kako Vi to ocjenjujete?

Ne smatram da je svijet monopolaran. SAD je danas, mnogo više neko u ranijim desetljećima, upućen na partnere. Problem za Rusiju je to što većina njezinih europskih susjeda, prije svega njezini mali zapadni susjedi, danas zbog brige i straha od ruske politike traže utočište u EU-u, NATO-u i SAD-u. Njihova potreba da ih Zapad štiti nije rezultat neke američke zavjere usmjerene protiv Rusije. Njihova težnja ka Zapadu je prije svega reakcija na rusku politiku. Razumljive brige ruskih zapadnih, a naših istočnih susjeda opterećuju i našu politiku prema Rusiji.

Smatrate li da je prijeđena najniža točka u njemačko-ruskim odnosima?

Tomu se uvijek mogu nadati, ali nisam još siguran da je tako. Postoji određena stabilizacija, ali i više problema koji i dalje nisu riješeni: tako je, na primjer, s istočnom Ukrajinom. Putin u intervjuu za Bild tvrdi da tamošnji problemi do sada nisu riješeni zato što Ukrajina nije ispunila sve uvjete iz Minska. Ja, se, međutim, slažem s njemačkom vladom koja uzroke teškoća vidi prije svega u redovima separatista. Osobno smatram da nije prihvatljivo to što Ukrajina još nema mogućnost kontrolirati svoju granicu s Rusijom i u svim dijelovima istočne Ukrajine. Ako Rusija priznaje Ukrajinu kao suverenu državu, onda se Rusija mora i bezuvjetno angažirati za pravo te države da kontrolira svoje granice prema Rusiji.

Socijaldemokratski političar Karsten Voigt je od 1976. do 1998. bio zastupnik u Bundestagu angažiran prije svega na pitanjima vanjske politike. Bio je i dugogodišnji član Parlamentarne skupštine NATO-a, a od 1999. do 2010. koordinator njemačke vlade za njemačko-američku suradnju.

Preporuka uredništva