1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Što pokloniti za Božić?

default

23. prosinac nije baš osobit dan za velike priče o teškim gospodarskim pitanjima nego se sva ekonomija uglavnom svodi na pitanje: pošto je purica? Gdje kupiti bakalar? Koje vino za Božić a koje za Novu? I osobito - a to je najčešće i najteže pitanje i jadna vam majka ako tek danas počinjete misliti o tome - što pokloniti svima koji od vas očekuju barem nešto ispod bora? Kaže se "barem nešto" ili "neku sitnicu" - ali nitko tako ne misli. Osobito u Njemačkoj je Božić TAJ dan kada se poklanjaju stvari o kojima se čitave godine samo maštalo. Iako su trgovci tamo negdje u listopadu još kukali kako sve više građana namjerava potrošiti sve manje za Božić - i ta namjera vjerojatno spada u istu kategoriju sa namjerom prestanka pušenja ili namjerom skinuti barem 10 kila. Jer za Božić i za poklone se i dalje troši: prema nekim ispitivanjima, čak trećina upitanih će za poklone izdvojiti više od 200 eura, svaki deseti izdvojit će i više od 500 eura - gotovo isto toliko građana je i na dnu krivulje, koji će potrošiti 50 eura i manje. A na samom vrhu, ne tako malen broj od 4% upitanih potrošit će i više od 1000 eura da bi obradovao nekog iz svoje okoline. Trgovci su dakle zadovoljni - već prošla subota bila je ludnica i sva je prilika da će se ispuniti prognoza kako će kroz blagajne, samo u ova dva posljednja mjeseca, prozveckati 69 milijardi i 600 milijuna eura što znači čitavu milijardu više nego prošle godine.

Što se poklanja ove godine? Počnimo u kategoriji koja postaje sve imućnija i samo se možemo nadati da i barem neki od Vas u nju spadaju: onih kod kojih novac ne igra nikakvu ulogu i to ne zato jer ga jednostavno nema nego upravo suprotno od toga. Ti bogatuni ove godine profitiraju od jeftinog dolara pa je sasvim "in" skočiti preko Velike Bare u shopping - na primjer - u New York. Tamošnji trgovci dosjetili su se mnogo toga, što mogu ponuditi, od modela "Ferrarija" za 50.000 dolara pa do zgodnog kompletića od 7 naušnica - za svaki dan u tjednu po jedan. Cijena - prava sitnica: u kunama bi to bilo 122.980.000 plus, dakako, carina ili 21 i pol milijuna dolara. U usporedbi sa tim dijamantnim naušnicama čini se prava bagatela poklon koji je doista malo teže zapakovai u papir, zavezati mašnicu oko njega i staviti ga pod bor: otok Leaf Cay II na Bahamima za smješnih 15 milijuna dolara.

No vratimo se realnom svijetu: što se dakle kupuje za poklone ove godine? Još uvijek vlada ludilo digitalnih foto-aparata i DVD-playera i snimača i na primjer web-portal "Amazon" je po prvi puta u povijesti za ovaj božić prodao više od te takozvane "zabavne elektronike" nego starih dobrih knjiga. Tu su i televizori sa tekućim kristalom ili plazmom, mobiteli sa još više kerefeka, muzički DVD-ovi ali kada je riječ o dječurliji, ove godine je apsolutni trend pod borom pronaći MP-3 player - za one koji nemaju nekoga odgovarajućeg uzrasta koji bi mu objasnio, što je to uopće - to vam je walkman koji umjesto kazeta svira muziku koja je komprimirana u računalu. Jer upravo su djeca ovih dana važna ciljna publika. Klasične igrice sve su dublje u krizi: pogledajte samo što se događa sa "Legom" koji prolazi kroz veoma teško razdoblje, glavni proizvođač igračaka, američki "Mattel" itekako se muči zadržati svoje prvo mjesto novim i novim proizvodima. Doduše, njemački "Playmobil" sasvim lijepo posluje i na trećem je mjestu na svijetu sa prometom od 330 milijuna eura iako je tvrdoglavo ostao kod posve klasičnih figurica i ostavio sva ta računala i igraće konzole neka ih radi tko hoće. Jer i djeca se već teško mogu snaći među svim tim x-boxovima, game-cubeima i tonama igrica za računala - iako je mnogima od njih upravo Božić jedina šansa da se u razredu pohvale kako konačno i oni imaju svoje računalo. U Njemačkoj je to zasluga i demografije: sve više odraslih - roditelja, baka, djedova, teta i strina želi se isprsiti pred sve manje djece tako da su i pokloni, barem za Božić, sve obilatiji. U običnim danima igračka koja košta više od 50 eura nema šanse da napusti trgovinu - iako su djeca i njihovi džeparci sve važniji segment gospodarstva. No džeparac je u ovoj zemlji razmjerno skroman iako se dječje potrebe za kupovanjem sustavno - i ne uvijek posve pošteno - podstiče na svakom uglu. (vidi slijedeći tekst)