1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Što ne smije "svemoćni" zapovjednik broda?

"Kapetan posljednji napušta brod". Što se skriva u toj kratkoj rečenici? Zakonsko pravilo - ili pomorski mit? To si pitanje mnogi postavljaju nakon tragedija u Italiji.

Francesco Schettino, kapetan Coste Concordije

Francesco Schettino, kapetan Coste Concordije

3. kolovoza 1991. u strojarnici grčkog kruzera "Oceanos" dogodila se eksplozija. Brod na kojem se nalazilo nekoliko stotina putnika i članova posade počeo je tonuti ispred obale Južnoafričke Republike. Umjesto da organiziraju evakuaciju putnika, veći dio članova posade napušta brod - na kojem na koncu ostaje oko 200 putnika. U pomoć stižu helikopteri. I jedna od prvih osoba koja u tim trenucima napušta brod je kapetan Yiannis Avaranas.

Deseci muškaraca, žena i djece i dalje na brodu koji tone strepe za svoj život... Kasnije je kapetan navodno izjavio: "Kad zapovijedim da se napusti brod, onda je svejedno kad ja idem s broda. Zapovjed vrijedi za sve. Ako neki žele ostati, onda slobodno na brodu mogu i ostati!"

Yiannis Avaranas je u južnom moru prekršio prastari zakon moreplovstva. Kapetan u slučaju katastrofe UVIJEK brod napušta kao posljednja osoba. Ali: je li taj zakon stvarno obvezujuće pravilo? Ili samo mit? Uwe Jenisch kaže da ne postoji nikakav paragraf kojim se to izričito naređuje. Profesor i stručnjak za međunarodno pomorsko pravo sa Sveučilišta u Kielu ipak dodaje da se to "pravilo" najvjerojatnije temelji na nekim drugim propisima.

Kao na razglednici: Costa Concordia ispred otoka Giglio

Kao na razglednici: Costa Concordia ispred otoka Giglio

Na svim je brodovima propisana stroga hijerarhija. Kapetan je na samom vrhu piramide - i on je odgovoran za sve što se na brodu dogodi. Njegove se naredbe mora slušati, on mora koordinirati evakuaciju, i sve dok neki brod postoji, kapetan je za njega odgovoran. Na moru se voli reći da kapetan poput oca "vodi" svoj brod. To je mudrost koju se prenosi s koljena na koljeno. "Ali to nigdje nije zapisano", dodaje Jenisch.

Svjetska pomorska organizacija "International Maritime Organisation" (IMO) u Londonu regulira sigurnost morskog prometa u svijetu. Kontrola kvalitete pomorskih pravila je pak nadležnost pojedinih država, precizira naš sugovornik. U slučaju havarije Coste Concordije talijanska administracija mora provjeriti je li se kapetan pridržavao međunarodnih pravila.

"Kodeks časti"

Da kapetan prijevremeno napusti svoj brod, kako kažu i drugi stručnjaci, nije nešto zbog čega on mora po svaku cijenu odgovarati pravno. Isto tako se tvrdi da je taj potez krajnje "neobičan". Stručnjaci pritom upućuju na "kodeks časti" morepolovaca. I Grk Yiannis Avaranas se pozivao na činjenicu da nigdje nije zakonom predviđeno da kapetan mora ostati na brodu sve dok ga ne napuste sve ostale osobe. Sud mu je dao za pravo, Avaranas je kasnije nastavio karijeru na moru - kao kapetan jednog drugog kruzera.

Osiguravateljske kuće pak nisu sretne kad kapetan prijevremeno napusti brod. Naime, brod kojeg je kapetan napustio zbog nesreće ili havarije, pripada onima koji ga izvade iz mora. Ima zanimljivih priča koje opisuju ovu dilemu. Danac Hendrik Kurt Carlsen je bio kapetan američkog teretnog broda "Flying Enterprise". 1951. on je danima čamio sam samcat na brodu koji je tonuo u kanalu između Francuske i Velike Britanije, iz "osiguravateljskih" razloga. Kapetan je htio "spasiti" brod kao vlasništvo svog poslodavca.

Kruzer Queen Elizabeth II. u Norveškoj

Kruzer Queen Elizabeth II. u Norveškoj

Jedno drugo važno pitanje je: da li kapetani uopće mogu koordinirati spašavanje putnika jednog tako velikog broda kao što je Costa? Mnogu stručnjaci sumnjaju u to. Jens Peter Hoffmann, njemački stručnjak za pitanja vezana uz plovidbu tvrdi da pod određenim uvjetima "besprijekorna evakuacija nije moguća". Uwe Jenisch iz Kiela dodaje da je kruzerska branša izgubila kompas. Po njemu su brodovi preveliki! "Prevelika je zadaća organizacija evakuacije 4000-5000 ljudi", smatra on.

Jenisch smatra da bi bilo bolje kad bi brodovi bili za jedan "broj" manji. Mora se preispitati i propise gradnje kruzera. Pitanje je i, dodaje njemački stručnjak, kako se Costa s rupom na jednoj strani broda tako brzo mogla "prevrnuti". "Zar se nije ništa naučilo iz katastrofe Titanica? Mora se pronaći način da se voda ne širi u svim smjerovima", pita se Jenisch.

Lekcija s Titanica

Titanic je potonuo prije točno 100 godina i to je najpoznatija nesreća putničkog broda u povijesti čovječanstva. Na Titanicu se u trenutku nesreće nalazilo oko 2200 ljudi. 1500 ih je izgubilo život. Među njima i kapetan. On je na svom brodu ostao - sve do samog kraja.

Autor: K. Jansen/S. Matić

Odg. ur.: A. Jung-Grimm

Preporuka uredništva