1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Što nakon zatvaranja suda u Haagu?

U sjedištu Ujedinjenih naroda je održana konferencija o pitanju, što nakon zatvaranja Suda za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije? Osobito ako bi bili uhićeni Ratko Mladić ili Goran Hadžić.

Prazna sudnica Suda za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji

Planirano je da sud u dogledno doba zatvori svoja vrata.

Tema jednodnevne konferencije ovog petka (9.4.) u New Yorku su bilo odnosi međunarodne pravde i sposobnosti sudova u regiji da se prihvate problema odugovlačenja ili čak izbjegavanju kažnjavanja krivaca za ratna ili nedjela protiv čovječnosti. Kako se čulo na konferenciji, oni koji su se ogriješili o međunarodno pravo odgovarat će pred domaćim sudovima, ako se nacionalno pravosuđe u regiji na vrijeme uspije prilagoditi europskim i svjetskim pravnim standardima. Za teže slučajeve će biti nadležan stalni Međunarodni krivični sud (ICC). A kad se jednog dana uhite Mladić ili Hadžić, za njih će biti aktiviran “rezidualni mehanizam” Haaškog suda za bivšu Jugoslaviju.

Ratko Mladić i Radovan Karadžić

Mladić je još na slobodi, a i suđenje Karadžiću je tek na početku.

Svojevrsni "sud u pričuvi"

Utoliko su se okupljeni stručnjaci bavili pitanjem mehanizama po kojem bi se aktivirali svi sudovi koji se bave bivšim ratnim zločinima - i onog za bivšu Jugoslaviju (ICTY), u Ruandi (ICTR) kao i kod specijalnog suda za Siera Leone. Jer može se očekivati da će ti sudovi u Haagu i službeno prestati sa radom. To je povezano i sa sve većim problemima definiranja rokova što pak ostavlja i pitanje financiranja sudova. Samo Sud za bivšu Jugoslaviju je već potrošio oko dvije milijarde dolara u svom dosadašnjem radu. Sve to se veže i za razdoblje kada bi i ostala dva optuženika budu uhićeni, Ratko Mladić i Goran Hadžić i kada bi se trebali "odmah aktivirati" određeni "mehanizmi" oživljavanja suda. Ali na konferenciji nije objašnjeno, kako bi ti mehanizmi doista trebali izgledati u praksi. Ali na konferenciji u sjedištu Ujedinjenih naroda nije bilo odgovora niti na pitanje točnog datuma, kada bi sud u Haagu trebao zatvoriti svoja vrata.

Zatvaranje je počelo iako posla ima

Sudnica ICTY

U sudu je već manje zaposlenih nego što ih je bilo

“Čini se da ovaj put postoje sasvim očite namjere da se to dogodi i da ICTY dovrši proces svoga zatvaranja. Vidi se i da se značajno smanjuje i broj zaposlenih suda u Haagu", primjećuje David Tolbert, bivši zamjenik glavne tužiteljice Haaškog suda, Carle del Ponte. "Ne znam kada će sud i biti zatvoren, jer vrlo važno Karadžićevo suđenje očito tek počinje. Povrh toga, na slobodi su još dva važna bjegunca pa je teško govoriti o konkretnom datumu.”

Tolbert naglašava, da je i ova jednodnevna konferencija u Ujedinjenim narodima, zamišljena kao nastavak dijaloga među zemljama članicama UN-a te da se može zaključiti kako još uvijek ima problema između međunarodnih institucija poput suda ICTY i pravosuđa pojedinih zemalja u regiji. "Postigli smo veliki napredak u posljednjih 15 godina, ali pred nama je još uvijek dug put”, kaže Tolbert koji je sada na čelu Međunarodnog Centra za tranzicionu pravdu sa sjedištem u New Yorku.

Pomoć sudovima u regiji

Konferencija u sjedištu Svjetske organizacije je okupila čitav niz međunarodnih pravnih stručnjaka. Osim Tolberta su svoje mišljenje dali i Paul Seils, predstojnik Odjela za vladavinu prava UN-a, , Jim Goldston, izvršni direktor Inicijative za pravdu Otvorenog društva, sutkinja ICTY Kimberly Prost i Vasuki Nesiah, direktor međunarodnih studija na američkom Sveučilištu Brown. Konferencijom je predsjedavao veleposlanik Južne Afrike u Svjetskoj organizaciji, Baso Sangqu, a konferenciji su prisustvovali i predstavnici Hrvatske, Srbije i Crne Gore bili prisutni.

Privođenje Glavaša

Regionalni sudovi sve bolje zamjenjuju Međunarodni sud.

Sudionici konferencije su osobito istakli kako bi Ujedinjeni narodi i dalje trebali pomagati državama- članicama da “ojačaju ili razviju domaće neovisne istražne i kapacitete tužilaštva" kako bi stvorili učinkovito pravosuđe i instrumente suda. David Tolbert ističe i kako vjeruje u Državni sud BiH i kako je ponosan na suradnju koja se stvorila za vrijeme njegovog rada na sudu u Haagu. Na konferenciji je istaknuto kako države moraju ispuniti njihove međunarodne obaveze, osobito kada je riječ o donošenju zakona koji bi tamošnjim tužilaštvima omogućilo da vode postupke protiv teških zločina koje se mogu smatrati i međunarodnim krivičnim djelom, i da razviju adekvatne mehanizme kažnjavanja.

I nakon suda - sud

Sudionici konferencije su ukazali na ulogu i Stalnog Međunarodnog krivičnog suda (ICC) kojeg je prihvatilo 110 zemalja članica UN-a među kojima su i sve zemlje bivše Jugoslavije. ICC po svom osnivačkom dokumentu, djeluje na načelu "komplementarnosti". To znači da oni koji su se ogriješili o međunarodno krivično pravo mogli biti izvedeni ili pred ICC-u ili pred domaće sudove.

Kada je riječ o mogućem postupku protiv Ratka Mladića, u New Yorku je istaknuta i odluka da se sva pismohrana Haaškog tribunala stavi na raspolaganje sudovima u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i drugdje. To znači da će, kada se i ovaj sud zatvori, u postupku protiv tih bjegunaca biti na raspolaganju svi materijali koje je ICTY sakupljao proteklih 17 godina.

Autor: Erol Avdović, New York

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva