1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Što nakon gašenja nuklearki?

Njemačka je nakon katastrofe u Fukušimi odlučila odustati od nuklearne energije. Kako njemačke energetske tvrtke reagiraju na ovu promjenu? Mnoge izlaz vide u pojačanim investicijama u inozemstvu pa tako i u Hrvatskoj.

Nuklearna elektrana Fessenheim

Kraj nuklearkama

U Njemačkoj je u pogonu 17 nuklearnih reaktora koji ukupno pokrivaju 11 posto njemačkih potreba za električnom energijom. Ove nuklearke se nalaze u vlasništvu četiri velikih energetskih koncerna koji dominiraju njemačkim tržištem: RWE, Vattenfall, E.on i EnBW. Ove tvrtke se osjećaju zakinutima nakon odluke njemačke vlade koja je ovog proljeća, pod javnim pritiskom nakon nuklearne katstrofe u Fukušimi, donijela odluku o njemačkom odustajanju od atomske eneregije. No njemački energetski divovi se nalaze pred odlučujućim rezom u svojoj povijesti jer na svom proatomskom kursu ostaju sve usamljeniji. Na redovitoj sjednici RWE-a u travnju čak su i vlastiti dioničari upravi dali do znanja da s atomskom energijom više ne žele imati posla.

Pojačana ulaganja u inozemstvu

Merkel s predstavnicima energetske industrije

Merkel s predstavnicima energetske industrije

Sva četiri koncerna su stoga prisiljena tražiti nove poslovne strategije i popuniti rupe koje će ostaviti nestanak nuklearnih elektrana. Jedan od izlaza je i pojačano ulaganje u energetiku europskih zemalja. Prilikom posjeta Hrvatskoj početkom prošlog tjedna (22.8.) njemačku kancelarku Angelu Merkel su pratili i gospodarstvenici. Hrvatska premijerka Jadranka Kosor izjavila je nakon susreta kako se razgovaralo o potrebi povećanja njemačkih investicija u Hrvatskoj a pritom je posebno istaknuta energetika. Kao mogući objekt investicija hrvatska premijerka spomenula je i vjetroelektranu pored Šibenika. Energetika je i najčešće spominjana tema najnovije njemačke "Gospodarske inicijative za Grčku" kojom se Grčkoj ciljano želi pomoći direktnim ulaganjima u energetiku. No sama ulaganja u bliskom inozemstvu neće biti dovoljna za temeljiti preokret politike vodećih njemačkih energetskih koncerna. Uwe Leprich, voditelj Instituta za energetske sustave budućnosti (IZES) iz njemačkog Saarbrückena smatra da je trenutno "vrlo malo toga prepoznatljivo" što bi trebala biti nova strategija njemačkih energetskih divova. To po njegovom mišljenju ne čudi. "Ti koncerni su u prošlosti ostvarivali ogromne zarade i jednostavno žele s time nastaviti", smatra Leprich. No bez temeljene promjene načina razmišljanja, promejne smjernica neće biti. Ogromne zarade koje su ovi koncerni ostvarivali u novijoj prošlosti su zaista prepreka u okretanju novim poslovnim strategijama. Jer zadaća energetskih kompanija nije samo opskrba energijom nego i ostvarivanje zarade svojim dioničarima. Jürgen Großmann, predsjednik uprave RWE-a podsjetio je u jednom intervjuu na njemački zakon o dionicama koji tvrtke koje se nalaze na burzi obvezuje na "ostvarivanje dobiti za dioničare".

No vlasnici njemačkih nuklearnih elektrana su bili, s jedne strane zbog odluka koje je donijela politika a s druge zbog sve jačeg pritiska javnosti, osuđeni na defenzivu. Ali umjesto da se pokušaju okrenuti budućnosti, čelnici energetskih kompanija tvrdoglavo ustraju na atomskoj energiji i ponavljaju mantre o nužnosti  opstanka nuklearnih elektrana u sustavu opskrbe Njemačke energijom. U medije se redovito ciljano šalju i zloguke prognoze o predstojećem "Black Outu" i isključivanjima struje zbog nestašice ukoliko se zaista odustane od nuklearne energije. To su, kako smatraju neovisni stručnjaci, gluposti koje se neće ostvariti. 

Odlazak divova

Vjetrenjača

Budućnost u obnovljivim izvorima

U potrazi za nadomjestkom šefovi energetskih koncerna ponovno su se sjetili fosilnih izvora energije, prije svega ugljena. No goriva poput nafte ili plina mogu samo kratkoročno zamijeniti nuklearke. Jer politika je i na tom području postavila smjernice koje jasno idu u smjeru smanjivanja upotrebe ove vrste energije a sve u svrhu ispunjenja ciljeva za zaštitu klime. Rješenje za politiku, pa tako i najveći broj građana su obnovljivi izvori energije. No za RWE i društvo ova vrsta dobivanja energije ne može nadomjestiti nuklearke pogotovo ne u tako kratkom roku. Ovu tvrdnju znanstvenici poput Lepricha isprva potvrđuju no istodobno ukazuju na to da vodeći njemački opskrbljivači energijom jednostavno nisu na vrijeme započeli s pojačanim zaokretom k obnovljivim izvorima. Doduše nešto se i ulagalo u taj sektor no još uvijek nedovoljno. "Oni su jednostavno pogrešno procijenili odlučnost politike u okretanju ka čišćoj energiji sad stoje potpuno nespremni", zaključuje Leprich.

Daljnji problem u pokretljivosti i okretnosti u donošenju odluka na sektoru energetike je i veličina energetskih koncerna koji vladaju Njemačkom. U procesu privatizacije njemačkog energetskog sektora prije desetak godina četri najveća koncerna progutala su mnoge manje, često gradske tvrtke. Sada bi taj proces, kako smatra Leprich, mogao krenuti u povratnom smjeru. "Mislim da se mi pojačano krećemo u smjeru razvitka srednje velikih energetskih poduzeća", smatra Leprich. On očekuje da će u procesu gašenja nuklearki i pojačanog okretanja obnovljivim izvorima energije veliki gubiti tržišta i da će nastupiti povratak manjim poduzećima, bar kad je u pitanju opskrba domaćinstava i manjeg poduzetništva.

Autor: Dirk Kaufmann/ Nenad Kreizer
Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva