1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Što kada policajci posegnu za nasiljem?

Svake godine se u Njemačkoj prijavi oko 2.000 slučajeva policijskog nasilja. Najčešće od tih prijava ne bude ništa. Ima li Njemačka problem s policijskim nasilnicima? Prije svega s odnosom prema takvim slučajevima.

ARCHIV - Polizeibeamte lösen eine Sitzblockade von Atomkraftgegnern vor dem Zwischenlager in Gorleben auf (Archivbild vom 10.11.2008). Niedersachsens Grüne fordern eine unabhängige Beschwerdestelle gegen gewalttätige Polizisten. «In letzter Zeit häufen sich Vorwürfe gegen Polizeimethoden wie Observationen oder verdeckte Ermittler, die gesetzliche Anforderungen missachten würden», sagte Ralf Briese, innenpolitischer Fraktionssprecher in Hannover. Es gebe zwar kein Gewaltproblem bei der Polizei, «dennoch müssen wir Berichte über Polizeigewalt ernst nehmen und Maßnahmen dagegen treffen». Foto: Peter Steffen dpa/lni (zu lni 0393 vom 20.07.2010) +++(c) dpa - Bildfunk+++

Symbolbild Polizeigewalt

Lice 23-godišnje Therese Z. iz Münchena je izobličeno: slomljeni su joj je nos i očna duplja. Pogled na to lice ostaje duboko urezan u sjećanje. Ta mlada žena je pozvala policiju jer je svađa s njezinim dečkom eskalirala. No na kraju ju nije pretukao dečko, već - policajac. Navodno u samoobrani. Istraga tog slučaja je još u tijeku.

U Njemačkoj se svake godine podnese oko 2.000 prijava zbog protuzakonitog policijskog nasilja. Ali crna brojka bi trebala biti puno, puno viša. "Nećemo ovaj poblem nikada moći potpuno ukloniti", kaže načelnik kelnske policije Udo Behrendes u intervjuu za DW. Policajci po prirodi svog posla dolaze u "agresivne" situacije, a pri tome može uvijek doći do grešaka. "Ali možemo se jače profesionalizirati", dodaje.

Policija u akciji na prvosvibanjskim prosvjedima u Berlinu

Policajci često dolaze u situacije s povišenim potencijalom agresije

Udo Behrendes zna o čemu govori. 2002. godine je bio šef četiri kelnske policijske postaje, među kojima i one u Eigelsteinu. Ona je došla na loš glas jer su policijski službenici jednog osumnjičenika toliko zlostavljali da je je na kraju umro. Nakon toga je u godinu i pol dana, priča Behrendes, cijela postaja prevrnuta naglavačke. Na kraju tog procesa "samopročišćavanja" su policijski djelatnici počeli drukčije gledati na svoje zanimnje, drukčije ga poimati, smatra Behrendes, i to tako da se profesionalnost ne sastoji u tome da nastupaš kao jači, nego kao posrednik u konfliktu. I da timski duh ne znači pokrivati greške kolega.

Ne priznaju se greške

Takve kulture u ophođenju prema propustima u vlastitim redovima u mnogim policijskim institucijama nema, konstatira Thomas Feltes, stručnjak s bochumskog sveučilišta koji znanstveno istražuje rad policije: "Postoji stukturni problem. Odnos prema greškama koje se događaju i u policiji kao i u svim ostalim zanimanjima, u mojim bi očima, trebalo popraviti." Šefovi u policiji, ukazuje on, često refleksno stanu u obranu svojih službenika, prije nego što se provede ozbiljna istraga.

Jedan od razloga za to je činjenica da su današnji šefovi završili svoju izobrazbu prije 20, 30 godina a tada je vladala potpuno drukčija filozofija koja je glasila: policija nikada ne griješi. "Djelomično je to i problem smjene generacija - odlaska jedne generacije staromodnog policijskog vodstva koje je još ukotvljeno u starim šablonama razmišljanja i dolaska nove generacije koju odlikuje drugačiji stil", kaže Feltes.

U današnje vrijeme su osnovna i ljudska prava sastavni dio policijske obuke. "Ona je prvoklasna", potvrđuje i Alexander Bosch iz organizacije za ljudska prava Amnesty International. No, istovremeno ukazuje kako postoji ogromna diskrepancija između ove izobrazbe i radne svakodnevnice u policiji: "U službu ulaze dobro obučeni policajci, ali oni se brzo prilagode drugačijoj klimi koja vlada u postajama."

Traljave istrage

Bosch kritizira da se istrage obustavljaju prebrzo: "90 posto prijavljenih policajaca se na kraju ne osudi." Amnesty već godinama dokumentira protuzakonito djelovanje policije. "I ustanovili smo da policijski službenici ne istražuju tako 'čisto' protiv drugih policajaca kao protiv običnih građana, te da i državno odvjetništvo ovakvu praksu tolerira", kaže Bosch.

Policajci vrše kontrolu u zračnoj luci

Policajci najčešće drukčije tretiraju obične građane nego svoje kolege

Zbog toga se on zalaže za osnivanje neovisnih istražnih komisija kakve su u nekim drugim zemljama poput Velike Britanije već odavno uobičajene. Do sada Njemačka nije poduzela ništa u ovom smjeru iako UN i EU to traže. U usporedbi s drugim zemljama ima, međutim, i "pluseva" na strani Njemačke - tako je, na primjer, stopa policijskog nasilja u Njemačkoj relativno niska.

Preporuka uredništva