1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Što je s novcem Slobodana Miloševića na Cipru?

Za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji, milijuni su tekli - osobito iz Srbije na Cipar. Sad pak Europa mora spašavati Cipar - makar u Srbiji tvrde kako na Cipru više nema toliko novca odvučenog iz bivše Jugoslavije.

Bildnummer: 52855850 Datum: 12.11.2008 Copyright: imago/imagebroker/begsteiger Gefüllter Geldkoffer, Objekte; 2008, Geld, Geldschein, Geldscheine, Euro, Bargeld, 100, grün; , quer, Kbdig, Einzelbild, , , Koffer, Studioaufnahme, o0 Finanzen, Währung Bildnummer 52855850 Date 12 11 2008 Copyright Imago imagebroker begsteiger filled Money suitcase Objects 2008 Money Money Cash receipts Euro Cash 100 Green horizontal Kbdig Single Suitcase Studio shooting o0 Finance Currency

Symbolbild Geldwäsche

Srbija i Cipar su tokom proteklih dvadesetak godina imali osobite financijske veze. Ta suradnja je bila na vrhuncu za vrijeme ratova na prostoru bivše Jugoslavije u devedesetima prošlog stoljeća, kada je već zbog sankcija, novac iz Srbije i doslovce u koferima i putnim torbama prenošen na Cipar.

Nakon pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine pojedini političari su pokušali ući u trag novcu koji je iz Srbije otišao na Cipar, obećavajući da će taj novac biti vraćen u Srbiju. Ali ta potraga nikada nije dala konkretne rezultate. Procjene srpskih istražnih organa govore da je u razdoblju sankcija na Cipar odneseno oko 5 milijardi dolara. Procjene su također i da je preko 100 srpskih firmi u direktnom ili indirektnom vlasništvu firmi registriranih na Cipru. Upravo zbog toga su i vijesti o financijskim nedaćama Cipra izazvala i dosta pažnje srpske javnosti.

Novac svugdje - ali teško u Srbiju

Milošević

Smatra se da je u doba Miloševića - osobito iz Srbije na Cipar otišlo oko 5 milijardi dolara.

Postoji zaista veliki broj velikih srbijanskih gospodarstvenika koji imaju kapital na Cipru, potvrđuje  Saša Đogović, iz Instituta za tržišna istraživanja. Najnovija zbivanja na Cipru bi mogla uzdrmati njihovo povjerenje i navesti ih da razmisle povući kapital sa Cipra, smatra Đogović:

„Ali ne mislim da će novac otići u Srbiju, nego u neku drugu egzotičnu zemlju. Prije svega kad govorimo o ovim mjerama, one se odnose na štednju i to nema nikakvog učinka na Srbiju. Znači, to su štedni računi pojedinaca i oni će morati platiti porez ciparskoj državi za tu uštedu koju imaju u ciparskim bankama“.

„To može imati eventualno neke posljedice kod tih krupnih kapitalista, koji su tamo imali nešto na štednji. Naravno, ukoliko nisu već ranije napravili neke poteze i već svoj novac odnijeli negdje drugdje."

"Nema tu nikakvih velikih milijardi"

Cipar se ne nalazi niti među prvih 30 zemalja po volumenu vanjskotrgovinske razmjene sa Srbijom i prije je negdje na dnu ljestvice, podsjeća Đogović. S druge strane, tek propast bankarskog sustava na Cipru bi utjecalo i na Srbiju, jer u Srbiji posluje jedna ciparska banka, Marfin banka:

Rep pred bankom u Cipru

Sve se čini kako će i ove mjere najteže pogoditi 'sitne ribe'

"To znači da bi Narodna banka Srbije trebala pojačati nadzor nad poslovanjem te ciparske banke. Ona ovdje doduše ima status domaćeg pravne osobe, jer je tako registrirana. Ali se njena matica nalazi na Cipru“.

Ekonomist Goran Nikolić se slaže da bi nevolje Cipra mogle imati utjecaja kapital srbijanskih poduzeća koji je deponiran u ciparskim bankama, kao i na štedne uloge građana Srbije koji također imaju račune u tamošnjim bankama:

„U svakom slučaju, ako neko ima tvrtku na Cipru i ima tamo i novčane depozite, on će svakako biti pogođen. Naravno da ima i takvih, ali ne mislim da je to sad neki veliki udarac na našu ekonomiju. Kod nas je sve vrlo skromno pa i depoziti nekih naših rezidenata u zemlji kao što je Cipar“.

Postoji naravno uvjerenje u javnosti da Srbija ima mnogo bogatih ljudi, ali je činjenica da naša dijaspora nije pretjerano bogata, smatra Nikolić. Ta dijaspora je brojna u odnosu na populaciju, ali Nikolić smatra kako je ona ekonomski "dosta tanka".

Preporuka uredništva