1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

"Što je Židov? I što znači biti Židov?"

Već i prije otvaranja, Židovski muzej u Berlinu je bio pravi magnet za publiku. Oko 350.000 ljudi posjetilo je praznu (novu) građevinu, a otkako je muzej otvoren 2001. kroz njega je prošlo preko sedam milijuna ljudi.

Pogled na Židovski muzej

Pogled na Židovski muzej

U pravilu se muzeje gradi kako bi se njima izložile već postojeće, uglavnom značajne kolekcije. U slučaju Židovsog muzeja u Berlinu sve je bilo drugačije. Najprije se dvadeset godina svađalo oko toga u kakvom obliku i obujmu, te s kakvim sadržajem se želi podići tu ustanovu. Berlinski gradski senat se na koncu uspio dogovoriti, angažiralo se američkog arhitekta Daniela Libeskinda koji je dobio nalog da napravi "nadogradnju" uz barokni berlinski Gradski muzej. Židovski je muzej trebao biti dio postojećeg Gradskog muzeja. No, Liebeskindov uradak je toliko originalan i simboličan da je barokna zgrada Gradskog muzeja s vremenom postala "privjesak" Židovskog muzeja, nešto poput "ulaza" u spektakularnu novogradnju.

Daniel Liebeskind

Daniel Liebeskind

Uništena Davidova zvijezda, to je ono s čime se uspoređuju Liebeskindovu cik-cak građevinu u pocinčanom ruhu. Sa "smirenom eksplozijom betona i stakla". Cilly Kugelmann, direktorica Židovskog muzeja, kaže da je ona svojevrsna metafora za tešku, kompliciranu povijest Nijemaca i Židova, njemačkih Židova i Židova u Njemačkoj.

Krajem 90-ih godina posjetitelji su praktično mjesecima stajali u redu kako bi sudjelovali u obilasku tada posve "gole" građevine, arhitekture ispunjene poviješću. Tamna stubišta, krivi zidovi... i izlazi prema vani, prema slobodi. U egzil. Ili možda u slijepu ulicu, u holokaust.

"Što je Židov?"

Danas 84-godišnji Michael Blumenthal je 1997. izabran za direktora Židovskog muzeja, on je iznimna osobnost. Bez njega, smatra Cilly Kugelmann muzeja ne bi ni bilo u postojećem obliku. Nije za to zaslužna samo njegova karizma, već i povijesna uloga. Blumenthal je rođen 1926. u Oranienburgu kod Berlina, 1939. je s obitelji pobjegao u Šangaj, a kasnije i u SAD. Napravio je karijeru na području politike i ekonomije. I krajem 90-ih se vratio u Njemačku, kao "nositelj povijesti", kako to kaže Cilly Kugelmann. Zahvaljujući autentičnosti, svojoj životnoj priči i pregovaračkim sposobnostima uspio je da Židovski muzej postane velika, samostalna kuća - i atrakcija glavnog grada Njemačke.

"Što je Židov? I što znači biti Židov?" To pitanje posjetiteljima postavlja stalni postav izložbe u Židovskom muzeju. Na oko 3.300 kvadratnih metara se priča dva tisućljeća duga povijest njemačko-židovskih odnosa. Židovska kuhinja, židovsko vjenčano "tržište", dječji svijet, literarni saloni, zanatlije, tradicije, umjetnost i kultura, život u velikom gradu, zabava, fašizam i poslijeratna povijest. Ima se puno toga za ispričati. Preko eksponata koji su posudili ljudi iz cijelog svijeta. Namještaj, posuđe, dokumenti, pisma, fotografije, filmovi... I posebna ponuda za djecu: pogled na povijest iz perspektive koju mogu shvatiti i mališani.

Susreti i spoznaje

Planirana zgrada Akademije uz Židovski muzej u Berlinu

Zašto su zidovi krivi?

Pedagoške ponude za djecu i mlade su zaštitni znak muzeja. Zašto su zidovi muzeja krivi? To je jedno od pitanja na koje se daje odgovor. Brojne radionice prate svaku posebnu izložbu, a mladi ljudi dolaze u velikom broju. Mnogi očekuju muzej koji tematizira holkaust, na koncu tamo i nauče jako puno o nepojmljivom zločinu. Ali cijela im se povijest prezentira bez prigovora, bez tužbe i često s profinjenim smislom za humor.

Oko 300.000 posjetitelja godišnje, toliko je Židovski muzej očekivao uoči otvaranja. A godišnje kroz muzej prođe i po 750.000 ljudi iz svih krajeva svijeta. Posjećuju izložbe, radionice, koncerte, čitanja i naravno - židovski restoran u zgradi muzeja.

Autor: S. Bartlick / sma

Odg. ur.: N. Kreizer

Preporuka uredništva