1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Što i koliko Hrvatska kao članica može pridonijeti NATO-u?

U sjedištu NATO-a u Bruxellesu jučer je održan sastanak Vojnopolitičkog odbora NATO-a i izaslanstva Hrvatske. Središnja tema bilo je pitanje koliko je Hrvatska kao buduća članica kompatibilna sa Sjevernoatlantskim savezom, te koliko, što i kako može unijeti u kolektivnu obranu.

Sastanak je dio procesa planiranja i analize koji vode izradi NATO-ove procjene sposobnosti Hrvatske za članstvo u savezu. U hrvatskom izaslanstvu bio je i predstavnik Ministarstva financija te je od njega NATO tražio i dobivao konkretne odgovore oko proračuna vezanim za područje obrane. S jučerašnjeg dnevnog reda skinuti su svi prigovori o teritorijalnom ustroju oružanih snaga. Posve je izvjesno je da je reforma, zacrtana u godišnjem planu priprema za članstvo u NATO savezu, dobila na ubrzavanju. «Nema potrebe prerano istrčavati s gotovim rješenjima reforme sada kada postoji politička suglasnost o njezinom smjeru, u idućih nekoliko tjedana biti će izrađen i proslijeđen Vladi opći nacrt zadataka i misija oružanih snaga Hrvatske, temeljem čega će se određivati veličina i struktura snaga», izjavila je voditeljica hrvatskog izaslanstva Jelena Polić – Grčić najavljujući da će preustroj oružanih snaga biti završen za dvije godine. Razgovaralo se i o Drugom MAP-u, dakle provedbenom planu priprema za članstvo, a to znači o obrani. Dijalog se vodio oko načela i modaliteta po kojima će Hrvatska, kao buduća članica obrambenog saveza, djelovati u budućnosti u okvirima NATO saveza.

Ovakav razgovor NATO vodi po shemi postavljanja pitanja može li ili hoće zainteresirana zemlja učiniti određenu promjenu i može li je financirati. U slučaju negativnog odgovora NATO nudi ekspertizu. «Za razliku od prošle godine, pitanja su bila specijalizirana, konkretna i precizna», ocijenila je Jelena Polić – Grčić.

Dijalog ide u pojedinosti koje interesiraju NATO kako bi spoznao što će kolektivna sigurnost dobiti novom članicom. U razmatranju mogućnosti i opcija dotaknuto je primjerice pitanje organizacije zračnog prijevoza vojnih snaga – uključujući mogućnost iznajmljivanja zrakoplova što je, u biti logistička noćna mora i malo većim NATO-ovim članicama. Tražen je odgovor o zakonskim pojedinostima dozvole boravka stranih postrojbi na području Republika Hrvatske, zatim su načeta pitanja korištenje brodova i raspolaganja flotom ili način na koji će Hrvatska čuvati svoju jadransku obalu. Novost za Hrvatsku bit će koncept koordinacije svih službi angažiranih na zaštiti Jadrana - ratne mornarice, lučkih kapetanija, carine, pomorske policije a što podrazumijeva i snažno NATO-ovo zagovaranje obalne straže kao dijela stabilnijeg Sredozemlja. Potencijalni doprinos buduće članice analizira se u kontekstu šire sigurnosti i nekih NATO-ovih sigurnosnih inicijativa.