1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Što Grci kažu o mogućem bankrotu Grčke?

Donedavno je to bio horor scenarij, a danas se o njemu u Njemačkoj otvoreno raspravlja. Izjave o mogućem bankrotu Grčke uzbunile su Atenu. Dok vlada demantira glasine, financijski stručnjaci za probleme optužuju kabinet.

Akropolis i zastave Grčke i EU-a

Uzbuna u Ateni

Unatoč svim nedoumicama oko spremnosti ili nespremnosti vlade premijera Papandreoua, u Grčkoj se trenutno uopće ne razmišlja o napuštanju eurozone. Sve stranke su ostanak u monetarnoj uniji proglasile "nacionalnim zadatkom". Jedina iznimka su komunisti (vjerni Moskvi), koji bi i inače najradije "ugasili" i Europsku uniju. Tu su i populisti koje predvodi bivši bodybuilder Giorgos Karadzaferis, koji je u igru ubacio i "eurodrahmu" kao paralelnu valutu (uz euro).

Većina financijskih stručnjaka u Ateni složna je u ocjeni da bi ponovno uvođenje drahme bilo ekonomsko samoubojstvo, jer čak ni osjetno devalviranje nekadašnje nacionalne valute uopće ne bi moglo riješiti strukturne probleme grčke privrede. Istina je i da bi ostankom u eurozoni Grčka interno morala "devalvirati" - na primjer  "rezanjem" plaća. Monetarni stručnjak Kostas Melas kaže da političari na žalost kriju od javnosti da i taj put može biti jako bolan: "Grčka bi morala smanjiti izdatke za 40 posto kako bi kompenzirala gubitak tržišne konkurentnosti. Već danas se smanjuju plaće, primanja i mirovine, a taj proces prilagodbe bi mogao još dugo trajati. U javnom sektoru su brojni posloprimci morali odustati od 40 posto godišnjih primanja. Slično bi se moglo dogoditi i u privatnom sektoru".

Grci demonstriraju zbog mjera štednje

Grci demonstriraju zbog mjera štednje

Glasine oko izlaska Grčke iz eurozone pojavile su se nakon što su se stručnjaci Europske unije (EU), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske središnje banke "zakačili" s grčkim ministrom financija Evangelosom Venizelosom, te prijevremeno napustili Atenu. Grci u tom potezu vide sljedeće: Europa je navodno proširila glasine kako bi povisila pritisak na vladu Grčke, to se barem tvrdi u Ateni. Venizelos odlučno demantira da je uopće bilo svađe s gostima. No, upravo je on kriv za nesuglasice i glasine, smatra Stelios Katranidis, profesor ekonomije na Sveučilištu u Solunu.

Greška u koracima?

"Razlog eksplozivnog stanja je nesretni pokušaj ministra financija da s predstavnicima EU-a, MMF-a i Europske središnje banke korigira mjere štednje grčke vlade. No, na to su ga mnogi upozoravali. Novi pregovori oko mjera štednje su mogući, ali samo za one koji ispune određene pretpostavke, naime za one aktere koji su pouzdani partneri, partneri koji imaju određenu pregovaračku moć i osjećaj za pravi tajming. "S ispruženom rukom se nažalost nije u stanju boriti za drugačije uvjete", žali se Katranidis.

Premijer Papandreou sad pokušava učiniti najbolje moguće u postojećoj situaciji. Taktički spretno on apelira na savjest svojih sunarodnjaka da se počnu boriti protiv apatije, kako bi se spriječio bankrot i demantirali svi skeptici u zemlji i u inozemstvu. U ovakvim i sličnim kriznim situacijama nikada ne nedostaje ni uobičajeni apel premijera na ponos Grka - s ciljem spriječavanja onog najgoreg, ali i njegovog osobnog političkog preživljavanja.

"Neki zahtijevaju izlazak Grčke iz eurozone. Mnogi u Europi, ali i ovdje kod nas, klade se da nećemo uspjeti - i to rade da bi zadovoljili svoje političke i gospodarske interese, oni nam žele bankrot, kako bi mogli uživati u jeftinoj Grčkoj s novcem koji su pravovremeno prebacili u inozemstvo", opominje Papandreou. I dodaje da građani moraju dati pravi odgovor, odnosno dokazati da Grčka može uspjeti.

Premijer Papandreou s ministrom financija u parlamentu u Ateni

Premijer Papandreou (d.) s ministrom financija u parlamentu u Ateni

No, građani su previše zaokupljeni vlastitom borbom za preživljavanje. Nakon smanjenja prihoda u visini i do 30posto u 2010., svaka grčka obitelj i u ovoj će se godini morati odreći jedne mjesečne plaće. Nove mjere štednje do kraja 2011. nisu isključene.

Autori: J. Papadimitriou / S. Matić

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva