1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Što donosi direktiva o uslužnim djelatnostima?

Jučer je u Strassbourgu velika većina zastupnika Europskog parlamenta, prije svega socijaldemokrati i demokršćani, prihvatila spornu direktivu o uslužnim djelatnostima. 394 zastupnika bilo je za, 215 protiv uz 33 suzdržana zastupnika.

Bivši povjerenik Frits Bolkestein koji je pokrenuo direktivu o uslužnim djelatnostima

Bivši povjerenik Frits Bolkestein koji je pokrenuo direktivu o uslužnim djelatnostima

Europska je komisija u prvim reakcijama priopćila da je rezultat dobar temelj za poduzimanje daljnjih koraka. Sada je na redu Europska komisija da pripremi nacrt, a da bi direktiva stupila na snagu moraju pristati sve zemlje članice. O daljnjem tijeku austrijsko predjedništvo raspravljat će u Vijeću ministara sa članicmaa 13. ožujka, a prijedlog zakona za uslužne djelatnosti prema izjavama povjerenika za konkuretnost Charlija McCreevyja očekuje se za kraj travnja.

Parlamentarci su većinom usvojili direktivu, no još uvijek je ostalo mnogo otvorenih pitanja, primjerice oko kontrole.

Prvo pitanje glasi, zašto je uopće potrebna nova direktiva za sektor uslužnih djelatnosti?

Zato što u praksi postoje smetnje u ponudi uslužnih djelatnosti ako se one nude u drugim zemljama članicama. Zbog toga se trenutno pred Europskim sudom nalazi 50 zasebnih slučajeva. Stoga je stara Europska komisija prije dvije godine odlučila predstaviti novu direktivu. U načelu je sloboda uslužnih djelatnosti jedna od osnovnih temeljnih sloboda Europske Unije.

Što donosi direktiva?

Poduzeća očekuju smanjenje birokratskih poteškoća. Osim toga, procjenjuje se da bi direktiva mogla stvoriti širom Europe oko 600.000 novih radnih mjesta.

Zašto su bili neophodni novi pregovori o direktivi?

Zato što je postojalo veliko protivljenje u zemljama članicama, a i među sindikatima i to prije svega protiv načela zemlje podrijetla. U izvornom prijedlogu bivšeg povjerenika Fritsa Bolkesteina rečeno je da svatko može bilo gdje u EU ponuditi svoje uslužne djelatnosti prema načelima i pravilima svoje zemlje podrijetla. To je izazvalo strahove od socijalnog dumpinga. Nakon višemjesečnih pregovora na razini parlamenata ovo načelo je uklonjeno i time je otvoren put za dogovor u Europskom parlamentu.

Je li time u potpunosti uklonjeno načelo zemlje podrijetla?

Ne u potpunosti. Svaka članica mora dopustiti djelatnost poduzeću koje već posjeduje dozvolu u svojoj zemlji podrijetla. Ubuduće više nije potrebno članstvo poduzeća u komori zemlje u kojoj poduzetnik želi raditi.

Kako se provodi kontrola?

Zemlja članica u kojoj se obavlja uslužna djelatnost ima pravo poduzeti mjere nadzora te u slučaju prekršaja uvesti sanckije. Sve u velikoj mjeri ovisi o interpretaciji direktive od strane zemalja članica. Očekuje se da će se pred Europskim sudom sada naći još više tužbi i sudskih predmeta.