1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Što žele Muslimanska braća?

Muslimanska braća su najavila pregovore s vlastima čime se sve više profiliraju kao predvodnici oporbenog pokreta koji traži promjene u Egiptu. No tko se krije iza pojma koji mnogima na Zapadu ulijeva strah u kosti?

Muslimanska braća na prosvjedima

Muslimanska braća na prosvjedima

Zapad službeno podržava prosvjede oporbe u Egiptu i njihove zahtjeve za promjenom vlasti. No istodobno je strah od dolaska Muslimanske braće na vlast velik. Dugi niz godina, od naroda omraženi predsjednik Hosni Mubarak, zapadnim silama, posebice Washingtonu, je slovio kao garancija stabilnosti i prije svega osoba koja skrbi za to da islamisti ne dođu na vlast u ključnoj arapskoj zemlji.

Strah od "iranizacije"

Muhamed Mahdi Akef - bivši vođa Muslimanske braće

Muhamed Mahdi Akef - bivši vođa Muslimanske braće

No u trenutku kada se Mubarakov tron ljulja i Muslimanska braća, između ostalog i najavom o pregovorima s predstavnicima vlasti (6.2.), se sve više etebliraju na položaju političkih vođa oporbenog pokreta. Na Zapadu, pogotovo među konzervativnim krugovima u SAD-u, se kuju scenariji koji predviđaju "iranizaciju" najmnogoljudnije arapske zemlje na svijetu. No ti su strahovi, kako smatraju mnogi islamolozi, neopravdani. "Pokret Muslimanska braća nije militantna grupacija nego više manje pokret unutar kojeg djeluju različiti smjerovi. Musimanska braća su se u 80 godina koliko postoje promijenila i otvorila naspram demokratskih ideja", smatra Lutz Rogler sa Sveučilišta u Leipzigu.

Pokret Muslimanska braća osnovan je 1928. ali je širu popularnost stekao tek nakon Drugog svjetskog rata. 1954. tadašnji predsjednik Gamal Abdel Naser dao je, nakon preživjelog atentata, smaknuti velik broj pripadnika Muslimanske braće i zabraniti pokret. Muslimanska braća se ponovno vraćaju na scenu početkom sedamdesetih i nakon toga se sve više okreću socijalnom radu, gradeći bolnice i brinući se za socijalne probleme stanovnika Egipta što im je, posebice kod siromašnih slojeva, priskrbilo veliku popularnost. Iako je Muslimanskoj braći zabranjen rad kao političkoj stranci, preko neovisnih kandidata ovaj je pokret ipak zastupljen u parlamentu gdje od izbora 2005. de facto drži jednu petinu mjesta.

Precijenjen utjecaj

Muslimanska braća 2008.

I prije prosvjeda - prosvjedi: Muslimanska braća 2008.

Muslimanska braća od samog početka sudjeluju u prosvjedima u kojima se traži više slobode i demokracije. Oni, prema vlastitim navodima, ustanak protiv Mubaraka ne vide kao islamsku revoluciju. No mnogi ih optužuju da iz prikrajka vrebaju kako bi se domogli vlasti što Muslimanska braća odlučno odbacuju. "Muslimanska braća žele zajedno s ostalim strankama, ljevicom i liberalima, sudjelovati na izborima i biti izabrani od naroda. Tada će svijet doživjeti oglednu demokraciju u kojoj će Muslimanska braća sudjelovati u vlasti ali ne i dominirati zemljom", kaže Hilmi Džazar, jedan od vođa pokreta.

No unatoč nastojanjima da dokažu svoje demokratske namjere, Zapad još uvijek strahuje da bi nakon silaska Mubaraka s vlasti nastao politički vakuum kojeg bi islamisti iskoristil za prigrabljivanje vlasti. No u takav scenarij ne vjeruju poznavaoci prilika u Egiptu. "Utjecaj Muslimanske braće na događaja u Egiptu je daleko precijenjen. Zapad pretjeruje kada strahuje za buduće političke odonse u ovoj zemlji. Daleko je od sigurnog da bi Muslimanska braća na slobodnim izborima osvojila većinu u parlamentu", smatra islamolog Rogler. Neki njegovi kolege smatraju da bi Muslimanska braća osvojila velik broj mjesta ali da to ni u kom slučaju ne bi bilo dovoljno za vladanje zemljom.

Prema mišljenju mnogih promatrača, vodstvo Muslimanke braće i njihovi politički ciljevi nepoznati su i udaljeni od onoga što većina mladih Egipćana danas želi. Da Muslimanska braća jednostavno nisu dovoljno atraktivna za mlade i moderne birače smatra i njemačko-egipatski politolog Hamed Abdel-Samad, koji je nekada i sam bio članom ovog pokreta. On smatra da i unutar Muslimanske braće, kao i u ostaku društva, dolazi do generacijskih promjena. "Stara garda spada u Mubarakovu eru no tu je i jedna nova generacija koja je sada zajedno s ostalima na ulici i mislim da ovi procesi jačaju njihovu demokratsku stranu", zaključuje Abdel-Samad.

Autori: Nader Alsarras /Stephanie Gebert/N. Kreizer

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva