1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Što činiti s pronađenim slikama?

Njemačko državno odvjetništvo najavljuje povrat dijela umjetnina otkrivenih u stanu Corneliusa Gurlitta, jer stručnjaci smatraju da stvarno njemu pripadaju. Središnje vijeće židova u Njemačkoj prosvjeduje.

Odakle potječu umjetnička djela pronađena u Münchenu i tko je njihov vlasnik - to je pitanje koje u Njemačkoj već danima plijeni pozornost javnosti i stručnjaka, a sve više se u raspravu uključuje i politika. Prema pisanju minhenskog dnevnog lista Süddeutsche Zeitung posebna stručna komisija koju je osnovala njemačka vlada s ciljem utvrđivanja podrijetla i vlasništva pojedinih umjetničkih djela mogla bi već sljedećeg tjedna završiti s provjerom. Dok za veći dio slika i skulptura još nije moguće nedvosmisleno utvrditi provenijenciju, dakle podrijetlo i sadašnje vlasničke odnose, za oko 310 djela su stručnjaci zaključili da je njihov vlasnik 80-godišnji Cornelius Gurlitt. Javno tužiteljstvo u Augsburgu, koje je nadležno za slučaj, već je najavilo da će u slučaju nedvosmislene odluke stručne komisije u najskorije moguće vrijeme vratiti umjetnine njihovom vlasniku.

Ime na stanu Corneliusa Gurlitta

Izbjegava javnost - vrata na jednom od stanova Corneliusa Gurlitta

U stanu Corneliusa Gurlitta u Münchenu je više od 1.400 umjetničkih djela otkriveno prije oko godinu i pol dana - i odmah je zaplijenjeno. Državno tužiteljstvo je pretpostavljalo da bi se moglo raditi o tzv. "opljačkanim umjetninama", dakle umjetničkim djelima koja su nacisti ukrali odnosno zaplijenili prije i tijekom Drugog svjetskog rata širom Europe. Radi se o umjetninama koje je svojevremeno prikupio Corneliusov otac koji je za vrijeme vladavine nacionalsocijalista u Njemačkoj bio jedan od četiri najuglednija i najutjecajnija trgovca umjetničkim djelima. Uz brojne umjetnine koje su nacisti krali od židovskih vlasnika ili javnih muzeja u Njemačkoj i širom Europe, u njegovim su rukama završila i mnoga djela koja su nacisti označili kao tzv. "izopačenu umjetnost" i konfiscirali - djelomice iz "normalnih" njemačkih muzeja. Velikim dijelom se tu radi o značajnim djelima klasične moderne. Gurlitt je dio tih umjetnina odmah prodavao dalje, ali je dio završio i u njegovom privatnom posjedu - danas se ukupna vrijednost pronađenih slika procjenjuje na više od milijardu eura!

Čije su umjetnine?

Dugo vremena je čitava akcija njemačkog državnog odvjetništva i istražnih organa bila držana u tajnosti, samo uzak krug upućenih je znao o velikom umjetničkom blagu koje je pronađeno u malom minhenskom stanu. Ali prije otprilike dva tjedna su informacije "procurile" u javnost, i otada je to jedna od tema koje dominiraju njemačkim medijima.

Ingeborg Berggreen-Merkel, Foto: Martin Schutt

Ingeborg Berggreen-Merkel je voditeljica stručne komisije za ispitivanje podrijetla umjetnina

Jedno od središnjih pitanja je: kome pripadaju umjetnička djela? Sada je državni odvjetnik Reinhard Nemetz listu Süddeutsche Zeitung izjavio da je stručna komisija savezne vlade faktički završila s radom, te će "oko 310 umjetnina", koje su "nedvosmisleno u legalnom vlasništvu gospodina Corneliusa Gurlitta" njemu "biti vraćene u najkraćem mogućem roku".

Protest židovskih organizacija

Na ovu vijest vrlo kritički je reagirao Dieter Gaumann, predsjednik Središnjeg vijeća židova u Njemačkoj. On se protivi vraćanju umjetnina riječima da bi, "nakon što je 18 mjeseci čitava stvar bila držana u tajnosti", donošenje "naprečac odluke o povratu bio pogrešan potez". Kada je riječ o "opljačkanim umjetničkim djelima" važno je pokazati "veliku dozu senzibilnosti i odgovornosti", jer se tu ne radi "samo o polaganju prava na povrat". Čitav slučaj ima i značajnu "moralnu i povijesnu dimenziju", naglašava Gaumann u intervjuu. Zbog toga postoji odgovornost politike u Njemačkoj da pomogne "žrtvama vratiti svoju čast", smatra Gaumann.

Conrad Felixmueller's 'Paar in Landschaft' (lit. Couple in Landscape, 1924),EPA/PUBLIC PROSECUTOR OFFICE'S AUGSBURG

Jedna od slika "izopačene umjetnosti": Conrad Felixmueller, Par u krajoliku 1924. (Paar in Landschaft)

Slično se izrazio i Ronald S. Lauder, predsjednik Svjetskog židovskog kongresa. Namjera povrata je "neodgovorna", rekao je Lauder te je zatražio da se čitav slučaj podigne na najvišu moguću državnu razinu. On od njemačke vlade zahtijeva promjenu sada važećih zakona o zastari nekih kriminalnih djela, kako bi se olakšao povrat umjetnina njihovim izvornim vlasnicima - često židovima kojima su djela bila ili ukradena ili prisilno otkupljena po vrlo niskim cijenama.

Država se umiljava Gurlittu

Hoće li do toga doći, trenutno je vrlo neizvjesno, ali u međuvremenu članovi stručne komisije vlade koji su istraživali podrijetlo umjetnina zagovaraju uspostavljanje "primjerenog" kontakta s Corneliusom Gurlittom. "Sada je najvažnije da se sve odvija transparentno i da se uklone sve nedoumice", izjavila je voditeljica stručne komisije Ingeborg Berggreen-Merkel. "Uz to pokušavamo stupiti u kontakt s gospodinom Gurlittom, kako bi zajedno s njim pronašli konstruktivno rješenje za umjetnine." Ukoliko to gospodin Gurlitt želi "mi ćemo mu rado pomoći pri pronalaženju praktičnih rješenja za smještaj onih slika, koje će mu državno odvjetništvo uskoro vratiti", dodala je Berggreen-Merkel. Što se tiče ostatka zbirke, koja je još uvijek u zapljeni, ona je rekla da je zasigurno i u Grulittovom interesu saznati, koje su umjetnine eventualno dio opljačkanog blaga. Je li to doista tako, trenutno je teško reći - zasada se zna jedino da bi oko 590 umjetničkih djela moglo potpasti pod tu kategoriju.

Franz Marc, 'Landscape with horses' (Photo credit should read CHRISTOF STACHE/AFP/Getty Images)

Franz Mark, Krajolik s konjima, (Landschaft mit Pferden)

Sam Gurlitt na ovu najnoviju objavu državnog odvjetništva još nije reagirao - on i inače važi za osobu koja izbjegava javnost. Ali iz nedavnog intervjua koji je dao njemačkom magazinu "Der Spiegel" može se zaključiti da pregovori s ovim 80-godišnjakom neće biti jednostavni. On je naime naglasio da je uvjeren kako sva umjetnička djela koja su u njegovom stanu pronađena pripadaju njemu, te da će sudski tražiti njihov povrat. A istovremeno se potužio na nedopustivo i uvredljivo ponašanje kako pravosudnih organa tako i medija naspram njega. Ukoliko on pri toj uvrijeđenosti ostane, moguće je da će značajna i vrijedna djela klasične moderne na kraju završiti tamo gdje su desetljećima i bila - u dnevnom boravku malog Gurlittovog stana u otmjenoj minhenskoj četvrti Schwabing.

Preporuka uredništva