1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Što će promatrači OESS-a u Ukrajini?

OESS je u Ukrajinu poslao već nekoliko promatračkih misija. Njihova zadaća nije samo utvrđivanje činjenica na terenu, kaže bivši promatrač OESS-a Wolfgang Richter, nego i pomoć u izgradnji novog identiteta.

OESS-ovi promatrači na Krimu

OESS-ovi promatrači na Krimu

Deutsche Welle: Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) šalje 500 promatrača u Ukrajinu. S kojom konkretnom zadaćom?

Wolfgang Richter: Oni bi trebali doprinjeti smirivanju situacije. I trebali bi utvrditi činjenice. Za sada prije svega postoji jedno: glasine. Jednostavno, nužno je imati neutralne promatrače na licu mjesta. Jer samo činjenice mogu biti osnova za političke odluke. OESS će članove svoje misije razmjestiti na devet mjesta, od zapada do istoka Ukrajine. Osim toga, OESS je aktivirao cijeli repertoar instrumenata za krizni menadžment, kao što je primjerice Ured za demokratske institucije i ljudska prava u Varšavi. On će promatrati izbore u Ukrajini 25. svibnja. Tu su i visoka povjerenica za nacionalne manjine i povjerenica za slobodu medija, kao i čitav instrumentarij za kontrolu naoružanja i mjere za uspostavu povjerenja, poput inspekcija i kontrolnih obilazaka te kontrole iz zraka, čak i iznad pograničnih ruskih područja. OESS je jedina organizacija koja stvarno na licu mjesta potiče smirivanje situacije.

Kako izgleda posao promatrača?

Wolfgang Richter

Wolfgang Richter

Promatrači se biraju proporcionalno, iz 57 država članica OESS-a. Tako možemo biti sigurni da ćemo imati neutralni sastav i da neće prevladavati jedna ili druga strana. Oni promatraju što se trenutačno događa u gradovima, gdje su stvoreni proruski pokreti i gdje su zaposjednute vijećnice i sjedišta regionalne uprave. Oni pokušavaju tvrditi identitet osoba i voditi razgovore, primjerice o motivima tih ljudi. Sve to je pozadina za mnoge političke odluke. Ali već i puka nazočnost OESS-a djeluje: teško je zamisliti da bi moglo doći do ruske invazije u nazočnosti promatrača.

Promatrači uživaju imunitet. No to se odnosi samo na države koje u tome sudjeluju. Naravno da nije posve bezopasno, jer osobe i skupine koje su dijelom naoružane ne sudjeluju u dogovorima o slanju promatrača. Tada je jamčenje imuniteta i sigurnosti promatrača zadaća državnih vlasti.

Što OESS u najboljem slučaju može postići u Ukrajini?

U najboljem slučaju može smiriti situaciju, posebno u istočnoj Ukrajini. Ali i na zapadu Ukrajine još uvijek odlučujuću ulogu igraju naoružane snage. Tu se mora paziti da država ponovo preuzme vlast i da se poštuju dogovori. Osim toga, Ukrajina bi trebala kao cjelovita država ostati stabilna i u nju bi se ponovo trebao vratiti mir. Za to je potrebno pribiližavanje proruskih i prozapadnih tendencija, kako bi se ponovo uspostavilo nešto poput državnog identiteta. Sudjelovanje u tome bila bi zadaća OESS-a. Jer on je, za razliku od EU-a i NATO-a, inkluzivna organizacija u koju su uključene sve države, pa i Rusija.

Dugoročno gledano, OESS može potaknuti i proces razmišljanja. Pitanje je: je li stvarno imalo smisla povlačiti na jednu ili na drugu stranu jednu zemlju, koja je ionako iznutra rastrgana proruskim i prozapadnim tendencijama? Dugoročni cilj OESS-a je: paneruopsko sigurnosno područje bez podjela i geopolitičkih rješenja.

Wolfgang Richter je bivši promatrač OESS-a, a danas je stručnjak za sigurnosna pitanja u zakladi Znanost i politika iz Berlina.

Preporuka uredništva