1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Štedi li Atena previše - ili premalo?

Grčki parlament je teškom mukom prihvatio proračun za 2015. i nove mjere štednje. Usprkos tome, upravo Grčka je glavna tema današnjeg sastanka ministra financija EU-a koji misle kako Atena - štedi premalo.

Rasprava u parlamentu Grčke je trajala punih pet dana i tek u noći s ove nedjelje (7.12.) na ponedjeljak su grčki zastupnici prihvatili proračun za sljedeću, 2015. godinu. Na koncu je prebrojano 155 glasova "za" i čak 134 glasa protiv jer je i rasprava bila ponekad itekako burna. Zastupnici i lijevih i nacionalnih stranaka su optuživali konzervativnog premijera Antonisa Samarasa kako, voljom Bruxellesa i međunarodnih financijskih institucija, Grke gura u još veću nevolju i nestašicu i umjesto glasovanja o proračunu su tražili prijevremene parlamentarne izbore u toj zemlji. Ishod takvih izbora bi za Samarasa bio izuzetno neizvjestan, što je i ove nedjelje potvrdilo više tisuća prosvjednika koji su u Ateni protestirali protiv novih, još oštrijih mjera štednje.

Ipak, grčki premijer Antonis Samaras je prebrodio i ovaj ispit njegove politike i pun je samohvale za novi proračun. Po njegovim riječima, to je "povijesni trenutak" jer po novom proračunu Atena po prvi puta nakon dugo vremena, neće više trošiti nego što ima prihoda. Uopće, po kalkulacijama tamošnje vlade, Grčkom samo što nisu potekli med i mlijeko: gospodarski rast bi trebao iznositi 2,9%, stopa nezaposlenosti bi trebala pasti sa 24,8 na 22,6%, a ukupan državni dug bi trebao pasti za gotovo šest posto na "samo" 171% BDP-a. I uopće, Grčka bi se što prije trebala riješiti nadzornika u Grčkoj omražene "trojke" - MMF-a, Europske središnje banke i Europske komisije. Možda ipak ne odmah - kako je Samaras izvorno želio, ali najkasnije za koji mjesec.

Prosvjedi u Ateni

I za vrijeme donošenja proračuna su pred parlamentom u Ateni održavani prosvjedi

Vjera u brojke iz Atene

Ali nisu samo građani i oporba Grčke sumnjičavi prema ovim najavama grčkog premijera, nego su i u Bruxellesu već odavno shvatili kako ne treba vjerovati baš svim brojkama koje u Ateni napišu na komad papira. Već i najava o uravnoteženom proračunu i čak o 3% takozvane "primarne dobiti" u državnoj blagajni Grčke ne zvuči baš uvjerljivo. Naime, osobito je grčki premijer Samaras sklon koristiti računovodstveno gotovo besmislenu kategoriju "primarne dobiti". Jer to u grčkom političkom rječniku zapravo znači kako bi proračun Atene bio odličan - kad ne bi trebala opsluživati dugove i međunarodne financijske obveze.

Ali Atena jest "dužna kao Grčka" i tu ne pomažu mnogo niti kreativno računovodstvo niti domišljate računovodstvene kategorije. Tako će na sastanku ministara financija EU-a koji se održava ovog ponedjeljka (8.12.) u Bruxellesu prije svega biti riječi o novoj tranši pomoći Grčkoj od 1,8 milijardi eura i ona će se jedva moći još realizirati tijekom ove godine. Ali zato se i od Atene traži da štedi mnogo više i da iz proračuna "makne" još najmanje 2,5 milijardi eura troškova kako bi koliko-toliko došla u stanje gdje joj više neće trebati paska "trojke".

Tržnica u Ateni

Gospodarski rast se jedva može i zamisliti bez veće potrošnje građana - ali upravo oni moraju sve više paziti na baš svaki cent.

Svaki euro će nekog zaboljeti

Grčki premijer Samaras odlično zna kako "micanje" troškova znači još niže plaće državnim službenicima, još lošiju socijalnu i zdravstvenu skrb, još više nezaposlenih - ukratko, političku bombu na koju se jednostavno ne može odlučiti. S druge strane, ne pitaju se samo građani Grčke ima li sve to uopće smisla. Sve te mjere na koje se navodi gospodarstvo Grčke podsjećaju na pokušaj da neka punašnija gospođa želi na sebe navući haljinicu mršave djevojčice kako bi ispunila političku želju da se i ova zemlja svakako zadrži u zoni eura.

Tako i mađarski list blizak tamošnjoj vladi, Magyar Nemzet, sažima upravo porazni učinak svih dosadašnjih zahtjeva MMF-a, ESB-a i EK-a prema Grčkoj: "Osim povećanja poreza, manjih socijalnih davanja, masovnih otpuštanja i smanjivanja plaća, tamo se i volumen čitavog gospodarstva smanjio za 25%, tu je i državni dug koji iznosi 177% BDP-a i koji se nikad neće moći vratiti, stopa nezaposlenosti od 26% - a među mladima je čak i dvostruko veća. Nasuprot svemu tome stoji golemo zadovoljstvo što će BDP rasti ravno za pola postotka. (...) Grci opet prosvjeduju protiv EU-a i protiv novih mjera štednje koje su uvjet pomoći koja pak iznosi ravno 0,008% BDP-a. Jer oni osjećaju na vlastitoj koži kako ovaj recept - ne funkcionira", piše mađarski list.

Preporuka uredništva