1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Špijunske tehnologije 'Made in Germany'

U diktaturama se pomoću nadzorne tehnologije špijunira i proganja oporbenjake i novinare. A softver za tu tehnologiju dolazi, među ostalim, i iz Njemačke. Sada se traže bolje kontrole izvoza.

Aktivisti za ljudska prava u Bahreinu nemaju šanse za djelovanje. Njihova država ih bez milosti

proganja i nadzire

. Ukoliko ih se uhiti, moraju računati s time da će ih se mučiti i da će dobiti velike zatvorske kazne, poput Abdulhadija al Khawajja, jednog od osnivača i bivšeg predsjednika organizacije Bahrain Centre for Human Rights (Bahreinski centar za ljudska prava). U travnju 2011. je uhićen, u zatvoru teško mučen i u lipnju 2011. osuđen na doživotni zatvor. I njegov nasljednik na čelu organizacije, Nabeel Rajab, se nalazi u zatvoru. On je u prosincu 2012. osuđen na dvije godine zatvora. Njegov zamjenik Yusuf al-Muhafdha je u međuvremenu napustio zemlju te odnedavno živi u Berlinu.

Sayed Yusuf al-Muhafhda

Bloger Sayed Yusuf al-Muhafhda

"Dobio sam probleme jer sam širio informacije preko Twittera", navodi taj borac za ljudska prava, koji je na toj društvenoj mreži koristio svoje pravo ime. Međutim, većina oporbenjaka u Bahreinu, koji žele širiti informacije tim putem, koristi lažna imena kako bi izbjegli proganjanje od strane sigurnosnih struktura. Ali ni to im u međuvremenu više ne pruža zaštitu, jer ta monarhija raspolaže potrebnom tehnologijom, koja omogućava otkrivanje lažnih identiteta i pravih pošiljatelja kritičnih mišljenja. Njih se zatim okrivljuje da su vrijeđali kralja ili širili laži. "Mnogi ljudi su uhićeni i kažnjeni na osnovi te tehnologije, koja dolazi iz poduzeća iz Europske unije, pa tako i iz Njemačke, kaže al-Muhafdha. On stoga zahtijeva strožu kontrolu izvoza nadzorne tehnologije.

Savez "CAUSE": kontrolirati izvoze!

Taj zahtjev upućuje i jedan novi savez organizacija za ljudska prava i mrežnih aktivista pod nazivom "Coalition Against Unlawful Surveillance Exports", skraćeno CAUSE. Članovi su, među ostalim, Reporteri bez granica, Amnesty International, Human Rights Watch i udruženje Digitalno društvo. Njemačku vladu pozivaju da brzo uvede sveobuhvatne kontrole izvoza za digitalne nadzorne tehnologije. Bez regulacije bi sve više represivnih država pomoću proizvoda sa Zapada moglo špijunirati borce za ljudska prava, novinare i oporbenjake, goniti ih i dovesti pred sud, kazali su predstavnici toga saveza na konferenciji za novinare u Berlinu. "Upozoravamo već dugo na opasnost nadzora na Internetu", kaže Christian Mihr, direktor Reportera bez granica. Nadzor i špijuniranje novinara je u mnogim zemljama već odavno realnost, ističe on i dodaje da se čak prave screenshotovi (fotografija onoga što se vidi na monitoru) Facebook statusa te da se ti isti uhićenima prilikom mučenja prezentiraju kao dokazni materijal.

Christian Mihr

Christian Mihr

U Njemačkoj je uporaba nadzornih tehnologija ilegalna. Njihov izvoz u diktature se, međutim, osigurava izvoznim jamstvom. To je "dvostruki skandal", kaže Mihr. "Kad, dakle, zapadne demokracije i same nesmetano nadziru, a za to potrebnu tehnologiju još izvoze i u diktature i autoritarne režime, onda su zemlje poput Njemačke ekstremno nevjerodostojne kao uzorni borci za ljudska prava." Mihr dodaje da oznaka "Made in Germany", koja se često smatra jamcem kvalitete, na taj način postaje neuvjerljiva.

Vodeća uloga Njemačke

Njemačka u tome igra posebnu ulogu, jer mnoga poduzeća koja razvijaju špijunske programe imaju svoje sjedište u Njemačkoj, pojašnjava Alexander Sander iz udruženja "Digitalno društvo".

Tekst na računalnom monitoru

Tko sve čita ono što mi pišemo?

Na primjer britansko-njemačka tvrtka Gamma International GmbH iz Münchena. Ona je razvila trojanca FinFisher, koji je postao poznat i kao FinSpy. Otkrio ga je kanadski "Citizen Lab" sa sveučilišta u Torontu. Znanstvenici su otkrili da je taj softver korišten u računalima demokratskih aktivista u Bahreinu. Više organizacija, među njima Reporteri bez granica i Bahrain Center for Human Rights, su stoga prošle godine OECD-u uputili žalbu protiv te tvrtke. Predbacuju joj da je svojim proizvodima doprinijela kršenju ljudskih prava.

I etiopijski borac za ljudska prava Tadesse Kersmo je izgleda špijuniran preko jednog trojanca. Taj fakultetski profesor je 2009. pobjegao u Veliku Britaniju kako bi iz te zemlje nastavio borbu za slobodu i ljudska prava u njegovoj domovini. Prije nekoliko tjedana je taj špijunski softver otkrio na svom računalu nakon što su isječci njegovih telefonskih razgovora i elektronske korespondencije objavljeni na Internetu u manipuliranom obliku kako bi ga se diskreditiralo.

Dual Use - i civilne i vojne svrhe

U Njemačkoj Savezni kriminalistički ured (BKA) također provjerava uporabu FinFishera, navodi direktor Reportera bez granica Mihr. Ukoliko se u Njemačkoj počne legalno koristiti takav jedan softver to ne znači da se on smije prodavati restriktivnim režimima, gdje bi se taj softver mogao koristiti za ograničavanje ljudski prava. Takav softver bi onda spadao pod naziv "Dual use", dakle jedne tehnike koja se može koristiti kako u civilne, tako i u vojne svrhe. Kontrola izvoza takvih roba je regulirana takozvanim Ugovorom iz Wassenaara iz 1996. godine, kojega je potpisnica i Njemačka.

Prošle godine je 41 zemlja potpisnica, koliko ih je ukupno, obećala da će i nadzorne tehnologije i softver uvrstiti u popis "Dual use"-robe. Članovi saveza CAUSE zahtijevaju od njemačke vlade da te zaključke ciljano provede i time se pobrine za djelotvorne kontrole izvoza na području nadzorne tehnologije.

Preporuka uredništva