1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Špijunaža i kontrašpijunaža u novom ruhu

Jedna od posljedica umreženog svijeta je jednostavna dostupnost informatičke tehnologije. Njemačka smatra da se internetski prostor mora bolje zaštiti. 1. travnja s radom je počeo centar za obranu od cyber-napadača.

Električni i kompjuterski vodovi prikočani na adapter

U južnim dijelovima Bonna je mirno. Cvrkuću ptičice, duž aleja s drvoredima tek povremeno prođe koji automobil. Stoljetne vile ukrašavaju ulice. Poput stranog tijela doima se tu uredska zgrada iz sedamdesetih, okružena visokom ogradom, čeličnim vratima i sigurnosnim kamerama. Ova građevina je vlasništvo njemačke državne službe sigurnosti u informatičkoj tehnici, skraćeno BSI. U jednom njezinom dijelu od 1. travnja sjedi deset djelatnika novoustanovljenog Centra za obranu interneta. Među njima su, osim pripadnika BSI-ja, i dužnosnici iz Odjela za zaštitu ustavnog poretka kao i iz Ureda za zaštitu od katastrofa. Njihov je zadatak prepoznati i procijeniti moguće internetske napade te osmisliti odgovarajuću protustrategiju.

cybercrime.jpg

Cyber-kriminal

Jednako kao konvencionalni rat

Takvih napada ima više nego dovoljno. Njemačka kancelarka Angela Merkel je nedavno na jednoj konferenciji održanoj na tu temu izjavila kako je internetski rat jednako opasan kao i onaj konvencionalni. "Svake dvije sekunde u Njemačkoj se dogodi jedan napad na internetu. Dnevno bilježimo četiri do pet napada na mrežu njemačke vlade . Za njih su naši stručnjaci sigurni da dolaze od stranih obavještajnih službi", rekao je tadašnji ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere.

I NATO je u svojoj novoj strategiji objavljenoj u studenome internetske napade naveo kao jednu od tri najveće prijetnje sadašnjice. Uz terorizam i oružje za masovno uništenje. Sabotaža iranskog programa obogaćivnja urana uz pomoć virusa Stuxnet cijelom je svijetu pokazala u kolikoj mjeri visokorazvijeni internetski virusni programi mogu oštetiti protivničku infrastrukturu.

Montaža - Kompjutorski ekran s crvneim okom

Veliki brat danas izleda malo drugačije nego što je bio zamišljen u romanu "1984."

Najraširenija još uvijek gospodarska špijunaža

U međuvremenu su vlade počele pomagati "hakerske" snage koje tako postaju puno moćnije no što su do sada bili mali hakeri koji sjede sami kod kuće i igraju se na svom kompjutoru. Npr. u Australiji je krajem ožujka objavljeno da je netko uspio ući u kompjutorski sustav premijerke Julie Gillard, baš kao i u računalo deset ministara u njenoj vladi. Najmanje mjesec dana je netko čitao mailove australske vlade. Prošlog tjedna je i Komisija EU-a u Bruxellesu izvijestila o ozbiljnom napadu na njezin kompjutorski sustav.

Zgrada u neoklasicističkom stilu na jugu Bonna

Arhitektura tipična za južni dio Bonna

Svi djelatnici morali su mijenjati svoje lozinke. Napad se dogodio uoči sastanka na vrhu na kojemu se odlučivalo o budućoj strukturi EU-a, politici za zaštitu eura te ratu u Libiji.

Još uvijek je najveći broj ovakvih napada ipak usmjeren na gospodarske ciljeve. Pri tome se ministar gospodarstva Reiner Brüderle i ne brine toliko za velika poduzeća, koliko za srednje i manje poduzetnike. Prema ministrovim riejčima, mnogi od njih još nisu uvidjeli kolika im opasnost prijeti s interneta. Štete od gospodarske špijunaže uz pomoć napada na kompjutorske sustave Brüderle procjenjuje na "dvoznamenkasti iznos u milijardama".

U svakom slučaju, djelatnici u zgradi na jugu Bonna imaju puno ozbiljniji i opasniji zadatak no što na to ukazuje idilični okoliš u kojem će raditi.

Autor: Mathias von Hein/ Snježana Kobešćak

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva