1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Španjolski otok Mallorca - "17. savezna pokrajna Njemačke"

Koliko god da se Hrvatska trudila privući turiste, gotovo je sigurno da ni najatraktivnija odredišta nikada neće doživjeti bujicu turista kakva se svake godine slijeva na španjolski otok Mallorcu.

Takva vjedra sangrie su u međuvremenu zabranjena - ali učinak je isti i sa manjim posudama

Takva vjedra sangrie su u međuvremenu zabranjena - ali učinak je isti i sa manjim posudama

Taj otok je doduše oko 9 puta veći nego najveći Hrvatski otok Krk, ali njegove plaže - i prije svega birtije i disco-clubovi - svake godine privlači oko 9 i pol milijuna turista. Ali ako se pita same stanovnike Mallorce, što misle o turistima i iz Njemačke i iz ostalih zemalja Europe - reakcije su, blago rečeno, bez pretjeranog oduševljenja - za razliku od njemačkih turista: "Sunca ima i drugdje, ali ako želite još i malo tuluma uz to, onda ovdje možete ubiti dvije muhe jednim udarcem."

Epicentar gdje se barem njemačke muhe slijevaju, privučene sangriom, pivom i muzikom do zore jest Playa de Palma, istočno od glavnog grada otoka, Palma de Mallorce. Iskrivljen naziv jedne tamošnje krčma na plaži - Balneario broj 6 kojeg Nijemci zovu Ballermann (mogli bi eventualno prevesti kao Pucaljka) - postala je simbolom masovnog turizma čiji je prvotni cilj "ispucati" najniže strasti: "To morate jednom vidjeti: Ballermann 6, sunce, plaža i pijani turisti."

Taj španjolski otok, koliko god da je ekonomski profitirao od svoje slave, već godinama pokušava promijeniti svoj "image" ogromnog disco-kluba. Naravno da bi svako ljetovalište radije gostilo igrače golfa nego njemačke vozače viljuškara u potrazi za brzom ljetnom avanturom sa kakvom - naravno, njemačkom frizerkom. Ali jednom stvoren turistički image se veoma teško mijenja, pa čak i ako je legendarnom Ballermannu u međuvremenu zabranjeno raditi noću. Jer, na otoku se već stvorila ogromna enklava stranaca a lokalni stanovnici primjećuju kako se na otoku sve rijeđe čuje - materinji jezik, španjolski: "Odite u Pagueru, tamo svi govore njemački. Pekar, vozač taksija, vlasnik kafića pa čak i djeca - sve živo govori njemaki. I više od toga: kruh koji se tamo prodaje je kruh kakav se jede u Njemačkoj, pivo u krčmi je njemačko pivo."

tuži se Margarita Najera, bivša gradonačelnica općine Calvia. Ali koliko god da su se neki stanovnici otoka prilagodili turistima, ima ih koji iz inata niti ne pokušavaju razumjeti bilo koji drugi jezik osim španjolskog: "Ljudi jednostavno ne žele razumjeti nas, Nijemce. Na aerodromu sam ušao u autobus i vozač se pravio blesav, jednostavno nije htio razumjeti njemački."

Ipak: većini stanovnika otoka je jasno kako su turisti kokoš koja nosi zlatna jaja i kako bi bilo glupo, prekinuti tu rijeku prihoda. Već i malena kriza koja je uslijedila nakon terorističkog napada 2001., ozbiljno je uplašila Mallorkance predodžbom - a što bi bilo kada turista više nebi bilo. Neki zato radije tvrde: "Mallorca treba turiste. I nikada ih ne može biti previše."