1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Španjolska štedi, stanovništvo na ulicama

Španjolska vlada suočena je s vrućim proljećem. Iako bijes građana zbog mjera štednje raste, Vlada uvodi nove rezove. Sindikati stoga organiziraju štrajkove.

Španjolski premijer Mariano Rajoy predstavio je proračun za sljedeću godinu. Na redu su oštri rezovi, jer se ta zemlja proteklih godina puno više zadužila nego što je to bilo planirano. I zbog toga će vlada u Madridu, a prema izričitim željama Europske komisije, prošlogodišnji deficit od 8,5 posto bruto društvenog proizvoda, u 2013. godini pokušati smanjiti na tri posto. Španjolska mora u sljedeće dvije godine uštedjet 60 milijardi eura.

Veliki štrajk u Coruni

Ovako je bilo u četvrtak (29.3) u Coruni

Povećanjem poreza, smanjenjem plaća i otpuštanjem radnika u javnom sektoru, u proračun bi se u 2012. godini trebalo sliti 35 milijardi eura. Time bi Španjolska dostigla samo polovicu zacrtanog cilja. Državni službenici i porezni obveznici bi u tom slučaju morali pritegnuti pojaseve. Sindikati su već nakon same najave o tomu kakav bi strog proračun mogao biti, reagirali pozivom na 24-satni opći štrajk koji je počeo u četvrtak (29.3). A u igri je zapravo puno toga. Ako četvrto najveće gospodrastvo euro-zone ne bude uspjelo svoje dugove držati pod kontrolom, postoji opasnost da kriza izmakne kontroli. Jer, ako se uzme u obzir to da je španjolsko gospodarstvo, više nego dvostruko veće od irskog, grčkog i portugalskog zajedno, to bi značilo da bi Fond za spas eura mogao biti i te kako preopterećen.

Strah od socijalnog pada

Ušteda u proračunu je dio sveobuhvatnog reformskog paketa, koji zapravo na probu stavlja socijalni mir u zemlji. Proteklih tjedana su tisuće ljudi po brojnim španjolskim gradovima ponovo izašli na ulice. U Barceloni i Valenciji je čak došlo i do nasilnih nemira. A to su sve znakovi da je strah od ekonomskog i socijalnog propadanja zahvatio veliki dio građana. I da "izuzetno agresivne reforme", kao što ih je javno nazvao ministar privrede Luis de Guindos, postepeno mijenjaju društvo.

Simboli krize. Jedna modna kuća u Sevilli koja je bankrotirala, ostavila je na ulici lutke iz svojih izloga.

Simboli krize. Jedna modna kuća u Sevilli koja je bankrotirala, ostavila je na ulici lutke iz svojih izloga.

Suština reformskog programa su promjene na tržištu rada. U to se ubraja lakše otpuštanje radnika kao i fleksibilnost poduzeća. Kompanije će dobiti porezne olakšice i imat će pravo radnike držati na probnom radu godinu dana i nakon toga će ih moći otpustiti bez otpremnine. I u obrazovanju i u zdravstvenom sektoru će isto tako doći do ukidanja radnih mjesta.

De Guindos je, najavljujući program reformi, istakao da će se za mlade stvoriti nova radna mjesta. A upravo su mladi, studenti i srednjoškolci, protesvjedovali protiv tih planova. No, uprkos svim kritikama i nesigurnosti, španjolska vlada mora ostati na kursu programa štednje, jer bi u protivnom ugrozila svoj kredibilitet i kod Europske unije i na financijskim tržištima.

Samo prije nekoliko godina Španjolska je bilaa zemlja u kojoj je bujao turizam. Onda su se naprasno napuhane cijene nekretnina kao i samo gospodrstvo rasprsnuli poput mjehura od sapunice. Bio je to udarac od kojeg se zemlja još nije oporavila. Zbog toga što su potom mnoge kompanije bankrotirale, Španjolska je zapala u duboku gospodarsku krizu. Od tada mnogi Španjolci pogled upiru u pravcu neizvjesne budućnosti. 50 posto mlađih od 25 godina je bez posla, a ta tendencija je u porastu. I onda ne iznenađuje činjenica da mnogi Španjolci svoju sreću pokušavaju pronaći negdje u inozemstvu.

Autor: Ralf Bozen/Svetozar Savić

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva