1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Škotski virus: Tko se još želi osamostaliti?

Referendum u Škotskoj mogao bi stvoriti prvu novu državu unutar granica Europske unije. A tko još sve želi samostalnost u zapadnoj Europi?

Raspad Jugoslavije i Sovjetskog Saveza stvorio je mnoge nove države u istočnom dijelu Europe, ali na zapadu europskog kontinenta granice su bile kao urezane u kamenu. Barem na prvi pogled. Bilo je, doduše, skupina koje su tražile otcjepljenje, neke od njih su bile i militantne, no šanse za ostvarivanje osamostaljenja bile su gotovo pa nikakve. Ali to se sada mijenja izjašnjavanjem o neovisnosti Škotske. London je već priopćio kako će prihvatiti volju građana i, ako je potrebno, izdvojiti Škotsku iz Ujedinjenog Kraljevstva. A istraživanja javnog mišljenja pokazuju kako je "da" neovisnosti sasvim moguće. Taj rezultat bi ulio novu snagu čitavom nizu pokreta za otcjepljenje u zapadnoj Europi.

Škotska

Unija Škotske i ostatka Velike Britanije održala se već dobrih 300 godina.

Schottland Ako se većina izjasni za neovisnost, Škotska bi mogla ponovo postati samostalna i to 24. ožujka 2016. godine

Ako se većina izjasni za neovisnost, Škotska bi mogla ponovo postati samostalna i to 24. ožujka 2016. godine

O budućnosti države se odlučuje na referendumu 18. rujna. Toga dana će Škoti odgovoriti sa „Da“ ili „Ne“ na pitanje o neovisnosti. Britanska vlada nije dozvolila treću mogućnost – da se Škotskoj da više autonomije, vjerojatno računajući da će opcija potpune neovisnosti prestrašiti Škote. A većina Škota bi se opredijelila upravo za takvu srednju opciju. No, u ovakvoj podjeli snaga, računica Londona mogla bi "pasti u vodu" – Ako se većina izjasni za neovisnost, Škotska bi mogla ponovo postati samostalna i to 24. ožujka 2016. godine.

Katalonija

Škotski entuzijazam najviše je nadahnuo Katalonce. Katalonski jezik bio je zabranjen tijekom Francove diktature. Danas ova regija Španjolske ima značajnu kulturnu i političku autonomiju i vlastiti parlament. Ali za mnoge Katalonce to nije dovoljno. Oni žele vlastitu državu, prije svega iz ekonomskih razloga – jer smatraju da Madrid iskorištava njihovo bogatstvo. Od kako je počela ekonomska kriza, broj pobornika odvajanja se osjetno povećao. Referendum će se ovog studenog održati i u Barceloni, ali za razliku od Londona i Škotske, Madrid ne priznaje taj korak.

Baskija

Baskijski nacionalizam i baskijski jezik također su bili potiskivani za vrijeme Francovog režima. Baskija je ekonomski mnogo slabija od Katalonije, ali zato je manjina baskijskih nacionalista mnogo nasilnija.

Katalonija odavno traži otcjepljenje od Španjolske

Katalonija odavno traži otcjepljenje od Španjolske

Organizacija ETA je u posljednjih 50 godina ubila preko 800 ljudi u borbi za neovisnost od Madrida. Doduše, ovaj separatistički pokret se javno odrekao nasilja prije tri godine. Na putu prema neovisnosti i dalje tapkaju na mjestu. Naime, prema španjolskom ustavu, jedino središnja vlada može raspisati referendum, a vlast u Madridu to odbija isto kao i glasanje u Kataloniji.

Više tisuća Baskijaca na demonstracijama u Bilbaou

Više tisuća Baskijaca na demonstracijama u Bilbaou

Flandrija

Na najnovijim parlamentarnim izborima u Belgiji, kao najjača stranka u Flandriji, pokazao se Novi Flamanski Savez kojeg predvodi Bart De Wever. Taj političar vjeruje kako je belgijska država pred raspadom i da bi trebalo graditi samostalnu Flandriju. Separatizam u Belgiji je prilično neobičan – ako se otcijepi flamanski dio u kojem se govori varijanta nizozemskog, država će izgubiti preko polovine stanovništva i polovinu gospodarske snage. Veliki problem bio bi status Bruxellesa u kojem je sjedište EU i NATO-a. Neki već spominju i pripajanje frankofone Valonije Francuskoj, Luxemburgu, pa čak i Njemačkoj. Ali Belgijanci su se do sada uspijevali održati zajedno.

„Padanija“

Secesija sjevera Italije ima isključivo ekonomske razloge. Naime, tamo se nalaze razvijene regije Lombardija, Pijemont, Venecija kao i druge bogate i industrijalizirane regije.

Karta regija u Europi koje se žele odvojiti

Karta regija u Europi koje se žele odvojiti

Mnogi građani u ovom dijelu zemlje vjeruju kako Talijani s juga žive na grbači marljivih građanja sa sjevera. Takozvana “Lega Nord” nekada je tražila neovisnu “Padaniju”, regiju koja bi obuhvaćala razvijeni sjever današnje Italije. Danas se koplja lome oko zahtjeva da u regiji ostane tri četvrtine zarađenog novca.

Južni Tirol

I ova regija je službeno unutar granica Italije, ali samo od kraja Prvog svjetskog rata. Ranije je to bio dio Austro-Ugarske. Nakon smrti Mussolinija, Južni Tirol je postupno dobivao sve veću jezičnu i političku autonomiju. Stanovnici ove regije raspolagali su i dobrim dijelom novca, prikupljenim od poreza i činilo se kako sve ide glatko. Ali ekonomska kriza ponovno je probudila separatizam. Italija je druga po zaduženosti u eurozoni, nakon Grčke, i muče je velike gospodarske poteškoće.

Južni Tirol: idila za turiste

Južni Tirol: idila za turiste

Tirolci su imućni i ne žele se opterećivati s problemima zajedničke talijanske države. Sve se glasnije čuje „Dalje od Rima.“

Korzika

Francuske vlasti su dugo suzbijale autonomaške tendencije na ovom otoku, uključujući i korištenje lokalnog jezika u školama i javnom životu. Militantne skupine kao što je FLNC su se također godinama pokušavale nasilno odvojiti od Pariza, izvodeći napade na dužnosnike ili na simbole francuske države. Tek ovog ljeta, pokret FLNC je objavio kako više neće primjenjivati nasilje.

I Korzika želi odlazak

I Korzika želi "odlazak"

Ali potencijal za sukobe ostaje – kada je francuska vlada 2000. godine predložila prilično neupadljive mjere za povećanje autonomije Korzike, konzervativna oporba u toj zemlji izašla je na barikade.

Bavarska

Vrlo mali broj Bavarca ozbiljno misli da je osnivanje vlastite države pravi potez. A ipak, službeni naziv ove njemačke pokrajne je „Freistaat Bayern“, odnosno „Slobodna država Bavarska“. Ta pokrajina na jugu Njemačke vjerojatno bi se snašla i odvojeno od ostatka zemlje. Bavarska ima najveću površinu od svih njemačkih saveznih država, 13 milijuna stanovnika, i najveći gospodarski obrt u Njemačkoj. Kao i u drugim zemljama, to bogatsvo izaziva trzavice – Bavarci smatraju kako previše novca odlazi u zajedničku blagajnu. Doduše, ima i oštrijih stavova. Član stranke CSU, novinar Wilfried Scharnagl se u svojoj knjizi „Bavarska može i sama“ 2012. godine, zalagao za izlazak iz SR Njemačke. Za sada, nema općenarodnog pokreta koji dijeli njegove stavove.

Preporuka uredništva