1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Šiiti nezadovoljni potpisanim iračkim ustavom

default

Potpisivanje prijelaznog iračkog ustava u svijetu je ocijenjeno uglavnom pozitivno. Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw nazvao ga je ”jasnim znakom želje Iračana za uspostavom slobodnog, demokratskog i stabilnog društva”. Drukčije stvari stoje u samom Iraku. Šiitski vođa Ali al Sistani nazvao je potpisivanje ustava ”preprekom uspostavi jedinstva zemlje”.

”Kod ovog ustava se radilo o pronalaženju konsenzusa – naravno rezultat nije ispao na opće zadovoljstvo iračkog naroda. Svaka grupacija u narodu morala se odreći dijela svojih zahtjeva.”

Tako je prijelazni ustav komentirala jedina predstavnica turkmenske manjine u privremenom vladajućem vijeću Son Kul Gabuk. A upravo su Turkmeni loše prošli u prihvaćenom tekstu.

”Turkmeni nisu u ovom temeljnom zakonu dobili dovoljno prava, iako su treća skupina po brojnosti, nakon Arapa i Kurda."

Drukčije je s kurdskom manjinom. Njima se u tri sjeverne pokrajine jamči autonomija u sklopu iračke federacije. Svaka pokrajina će imati svoju vladu. Kurdski jezik će biti drugi službeni jezik. Osim toga privremeni ustav jamči jak utjecaj kurdske manjine na politiku federacije, priznaje i kurdski član Vladajućeg vijeća Mahmoud Othman.

”Ustav sadrži određeno jamstvo. U njemu se kaže da ako tri iračke pokrajine, bilo na sjeveru, u sredini ili na jugu zemlje, dvotrećinskom većinom odbace budući konačni ustav ili neki njegov član, da ustav mora biti shodno tomu promijenjen.”

Osobito zbog toga šiitski veliki ajatolah Ali al Sistani najprije nije hrio potpisati prijedlog ustava. S tim člankom nije zadovoljna ni turkmenska predstavnica Son Kul Gabuk:

”Naravno, to je mehanizam koji koristi prije svega Kurdima. Kurdi kažu da će to koristiti svim Iračanima, a ne samo jednom dijelu. Ali, zapravo to koristi samo Kurdima.”

I što se tiče spornog pitanja prava žena privremeni ustav je kompromisno rješenje, kaže Son Kul Gabuk:

”Mnogi od nas su zahtijevali 40-postotnu kvotu za žene u Nacionalnoj skupštini. Jer, žene čine 55 posto iračkog stanovništva. To što smo se dogovorili na 25 posto možda je dobro za prijelazno razdoblje, ali u budućnosti se taj postotak mora promijeniti, on se mora povećati.”

Iračka kvota za žene je izražena samo kao željeni cilj, a ne kao obvezujuće pravilo.

Osjetljiva točka oko koje se trebalo dogovoriti je i uloga islamskog, šerijatskog prava u budućem zakonodavstvu. Postignuti kompromis opisuje Mahmoud Othman:

”Što se toga tiče pronašli smo kompromis. Islam je službeno državna religija, a zakoni koji će biti prihvaćeni ne smiju biti u suprotnosti s islamom. Istodobno smo međutim dogovorili da budući zakoni ne smiju biti u suprotnosti s načelima demokracije, pravima pojedinca i slobodarskim osnovnim poretkom.”

Konačno rješavanje nekih od spornih točaka prebačeno je na konačni ustav. U to pripadaju granice triju kurdskih pokrajina na sjeveru Iraka. Kurdi se nadaju da će pod kurdsku autonomnu vlast potpasti i grad Kirkuk, u kojem osim Kurda žive i brojni Arapi i Turkmeni. Osim toga to je područje bogato naftom. (Mahmoud Tawfik)