1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šengenska sloboda kretanja - više štete nego koristi?

Bavarska policija je u roku od nekoliko dana uočila desetke tisuća ilegalnih prijelaza granice. Zbog toga se sloboda kretanja zajamčena Schengenskim sporazumom koji slavi svoju 30. obljetnicu sve češće dovodi u pitanje.

Putovanje u Lisabon ili Atenu, od Palerma do Stockholma bez ijedne granične kontrole - to u Europi omogućuje Schengenski sporazum. Prije 30 godina se pet europskih zemalja u luksemburškom pograničnom mjestu Schengen dogovorilo postupno ukidanje granične kontrole na vlastitim granicama. Schengenski prostor je od tada stalno proširivan te se pokazao kao jedno od najvećih i najomiljenijih dostignuća Europske unije. No, "Šengen" je omiljen i kod onih za koje ta sloboda putovanja nije bila namijenjena, na primjer za migrante iz trećih zemalja izvan Europske unije. Oni u EU, na primjer, ulaze u Italiji i putuju zatim - često uz pristanak tamošnjih vlasti - dalje na sjever, na primjer u Austriju ili Njemačku. Također je omiljena takozvana "Balkanska ruta" preko Grčke, Makedonije ili Srbije u članicu EU-a Mađarsku i od tamo zatim dalje ka zapadu. U biti bi se svaki migrant trebao registrirati u onoj zemlji u kojoj uđe u EU. Ali, ako se jednom već nađe u Schengenskom prostoru, onda ima dobre šanse da izbjegne kontrole.

Nitko ne želi povratak u vrijeme redova na granicama

Bavarska policija je za vrijeme nedavnog summita G7 imala priliku uočiti razmjere ilegalnih prelazaka granice. Kad se održavaju tako velike manifestacije onda članice EU-a imaju pravo na određeno vrijeme izvan snage staviti schengenske odredbe i ponovno uvesti granične kontrole. Prema vlastitim navodima bavarska je policija tako od 26. svibnja utvrdila više od 10.000 ilegalnih prijelaza granice, "dvostruko više nego što se na teritoriju cijele države inače utvrdi u takvom jednom vremenskom razdoblju", kako navodi Jörg Radek iz sindikata policije. Ujedno su, kaže on, otkriveni i delikti povezani s drogom i falsificiranjem dokumenata kao i kršenja prava na azil. Andreas Scheuer, generalni tajnik bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), za Bild Zeitung je izjavio: "Vanjske granice EU-a su pune rupa, a naši susjedi okreću glavu. Ako odgovorni u EU-u ne dozvole ponovno više graničnih kontrola, sami sebe će time učiniti sudionicima krijumčara, trgovaca ljudima i drugih kriminalaca."

Monika Hohlmeier

Monika Hohlmeier

Monika Hohlmeier je Scheuerova stranačka kolegica, ali u Europskom parlamentu. Ona u razgovoru za DW ističe da je Schengen za EU "veliki uspjeh" te da "nitko ne želi više čekati u kilometrima dugim redovima kamiona da bi prešao granicu". Ali je Schengen ujedno i "iskvaren", dodaje ona: "Schengen bi trebao biti prostor sigurnosti i slobode. Trenutačno se o njemu, međutim, raspravlja samo kao o prostoru slobode."

Pritisak iz Francuske, Italije i Danske

Zbog saznanja bavarske policije se postavlja pitanje koliko ostaje inače neotkrivenih slučajeva. Pritisak na Schengen raste - ne samo u Njemačkoj i ne tek od održavanja summita G7. Matteo Salvini, šef talijanske desničarske stranke Lega Nord, već u svibnju je zatražio da se izvan snage stave odredbe o bezgraničnom režimu s obzirom na izbjeglički val i opasnost od džihadista skrivenih među izbjeglicama.

Granične kontrole u Španjolskoj

Mnoge europske zemlje - barem povremeno - ponovno uvode granične kontrole

A u Francuskoj je šefica Nacionalne fronte (Front National) Marine Le Pen nakon napada u Parizu početkom godine zatražila: "Moramo kontrolirati naše granice. Useljavanje moramo odmah zaustaviti i izvan snage staviti Schengen kako bismo nadzirali tko napušta zemlju i tko u nju ulazi." Le Pen očito može računati na određenu podršku svojih sunarodnjaka. Krajem svibnja se u jednoj anketi 60 posto Francuza izjasnilo kako smatra upitnima schengenske odredbe. I Nicolas Sarkozy, bivši francuski predsjednik i današnji šef konzervativne oporbe u toj zemlji, zatražio je reviziju schengenskih odredbi.

U Danskoj ta tema također igra veliku ulogu. Tamo se 18. lipnja bira novi parlament. Desno usmjerenoj i EU kritičnoj Danskoj narodnoj stranci (DF - Dansk Folkeparti) se prognoziraju jasni izborni uspjesi i do 20 posto osvojenih glasova. Ta stranka se također zalaže da se granica s Njemačkom ponovno redovito kontrolira kako bi se, kako se navodi, moglo djelovati protiv ilegalne migracije i kriminala. Danska narodna stranka se već kao koalicijski partner u vladi 2011. pobrinula za to da su danski carinici ponovno kontrolirali vozila iz Njemačke, što je dovelo do galame u Berlinu i Bruxellesu.

U krajnjem slučaju će se države oprostiti od EU-a

Hoće li se Schengenski sustav održati ili propasti ovisi o kvaliteti kontrola na vanjskim granicama Unije. Ukoliko samo jedna država ne odradi ozbiljno svoj posao, sve druge članice Schengena snose posljedice. CSU-ova zastupnica u Europskom parlamentu Monika Hohlmeier je mišljenja da bi se vanjske granice EU-a trebale "intenzivno kontrolirati". Osim toga, Europska komisija bi, kako kaže ona, državama članicama trebala dati više prostora za odlučivanje o tome kada će kontrolirati svoje granice. Hohlmeier smatra da je sustav sada tako ustrojen da se policajce i pravne ustanove "neprestano ometa u poduzimanju potrebnih mjera zaštite". Dodaje da bi se članicama trebalo odobriti provođenje nenajavljene kontrole. Osim toga, članice bi se trebale dogovoriti da policijski službenici smiju goniti osumnjičene i u određenom koridoru preko granice, ističe Monika Hohlmeier.

No za to bi se trebale provesti "promjene u Schengenskom sustavu". Ukoliko Europska komisija ne iziđe u susret po tom pitanju, onda će se, uvjerena je Hohlmeier, "članice u tim pitanjima oprostiti od Europske unije" i stvari riješiti između sebe. "A to vidim kao sasvim loš razvoj događaja." Hohlmeier smatra da bi Schengen trebalo promijeniti u praksi, ako ga se želi spasiti. No ona taj sustav ne želi promatrati samo iz perspektive ilegalnih migracija: "Bilo bi previše jednostavno problem s izbjeglicama proglasiti problemom Schengena."

Nova ograda u Mađarskoj zbog Srbije?

Izbjeglice na mađarsko-srbijanskoj granici

Izbjeglice na mađarsko-srbijanskoj granici

Drugi su, pak, s tom temom odavno već krenuli u ofenzivu. Mađarska, u kojoj je na vlasti desno orijentirana vlada, nalazi se na vanjskoj granici EU-a. Da bi se obranila od vala izbjeglica, vlada premijera Viktora Orbana namjerava susjednu Srbiju proglasiti "sigurnom zemljom" i izbjeglicama time oduzeti pravo na dobivanje azila u Mađarskoj. Njemačka je Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju već proglasila "sigurnim zemljama porijekla" kako bi suzbila priljev prije svega Roma iz tih zemalja u Njemačku.

Mađarski premijer Orban je prijedlog Europske komisije o uvođenju kvota raspodjele izbjeglica po zemljama EU-a proglasio ludošću. Nakon toga jedan glasnogovornik vlade u Budimpešti u svojoj izjavi nije isključio gradnju jedne žičane ograde uzduž granice sa Srbijom. Time bi Mađarska, koja je 1989. za njemačke izbjeglice iz DDR-a bila simbol rasječene žičane ograde, mogla sada postati predvodnikom nove europske izolacije.