1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šefica srbijanskog Helsinškog odbora - svjedokinja Hrvatske?

Najava da će Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, biti svjedokinja Hrvatske u procesu protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde za genocid, uzburkala je strasti u Beogradu.

Beogradski mediji su objavili da će Sonja Biserko biti svjedokinja Hrvatske u procesu protiv Srbije za genocid, pokrenutim pred Međunarodnim sudom pravde. Srbija je inače pred istim sudom pokrenula protutužbu protiv Hrvatske za genocid. Ta vijest je još uvijek nepotvrđena, ali s obzirom na pravila suda i sudsku praksu zaštite svjedoka, teško je i očekivati da će o tome stići službena potvrda. Sama Sonja Biserko nije ni demantirala niti potvrdila tu vijest i sve što je priopćila beogradskim medijima bilo je da "o tome ne može pričati". S obzirom na delikatnost čitavog procesa i činjenicu da su u njega uključene dvije države, podatak da će kao svjedokinja Hrvatske nastupiti jedna državljanka Srbije uzburkao je duhove u Beogradu. Najprije je na osnovu toga zaključeno da se Hrvatska ozbiljno priprema za proces i da od odustajanja od tužbe nema ništa, a nakon toga je uslijedila i medijska prozivka Sonje Biserko. "Protjerajte ovu ženu iz Srbije", "Takve ljude bi trebalo prezreti“, "Sonja Biserko bi sada pokopala zemlju u kojoj se školovala i koja je hrani“, "Biserko je bolesna i proračunata osoba", samo su neki od novinskih naslova i izjava na njezin račun.

Stranke predlažu svjedoke

Srpska javnost je ostala uskraćena za odgovor na pitanje kako netko uopće postaje svjedok u ovakvom procesu koji jedna protiv druge vode Srbija i Hrvatska. Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku, objašnjava za DW kako strane koje su u sporu predlažu svjedoke: "Nema Međunarodni sud pravde ono što imaju na primjer naši domaći sudovi, a to je da sam sud utvrđuje istinu. Jednostavno, koga vi stavite za svjedoka to je to, sud nema tu obvezu koja je karakteristična za srpsko pravo, da se vodi načelom utvrđivanja istine bez obzira na to što stranke predlažu. Tako da je ovdje potpuno na strankama koga će predložiti za svjedoke i sve ostalo".

Bez direktnih saznanja?

Sonja Biserko

Što bi Sonja Biserko mogla ispričati u Haagu?

Pojedini pravni stručnjaci u Srbiji su već izjavili kako svjedočenje Sonje Biserko ne može imati težinu u ovom procesu, navodeći da su sve čime se Sonja Biserko bavi laži i paušalne ocjene, te da će one na sudu lako pasti. Dragan Popović ističe kako ne zna na koje će se okolnosti odnositi eventualno svjedočenje Sonje Biserko, kako bi se na osnovu toga zaključilo da ono može imati neku težinu na sudu: "Ali, koliko je meni poznato iz rada Helsinškog odbora, oni nemaju direktna saznanja o elementima krivičnog djela genocida, to jest u ovom slučaju konvencije o zabrani genocida. Tako da mislim da će to više biti, opet pretpostavljam, neka opća atmsofera, nešto što je Helsinški odbor istraživao tijekom devedesetih, i tako dalje."

Procesi na staklenim nogama

Dragan Popović ističe da bi bio vrlo iznenađen ukoliko sud presudi da je bilo kršenja konvencije o zabrani genocida. S te strane gledano mislim da su i tužba i protutužba potpuno besmislene, smatra Popović: "Mislim da je važno prije svega da kažem, i kao pravnik i kao aktivist za ljudska prava, da nije bilo genocida ni od strane Hrvatske ni od strane Srbije. Bih bio vrlo iznenađen kada bi sud drugačije presudio. Stoga mislim da su i tužba i protutužba na vrlo staklenim nogama. Sa druge strane, ja sam svakako protiv povlačenja i tužbe i protutužbe. Mislim da je jako važno da sud kaže kako nije bilo genocida i da se na taj način stavi točka barem na tu polemiku o ovom konkretnom krivičnom djelu kao što je genocid."

Međunarodni sud pravde u Den Haagu pred kojim se spore Hrvatska i Srbija

Međunarodni sud pravde u Den Haagu pred kojim se spore Hrvatska i Srbija

Hrvatska zna zašto je zove

Sonja Biserko bi kao potencijalni svjedok mogla sudu predočiti utiske iz Beograda, ali i s lica mjesta, ocjenjuje za DW Božo Prelević, odvjetnik i izvršni direktor Lige experata Lex. U pitanju je svakako opsežni arhiv, ali je sada ključno pitanje na koji način je taj materijal skupljan i što će se od toga predočiti sudu, kaže Prelević: "Dakle, ona je imala pristup dokumentima, ali se postavlja pitanje na koji način će ona to prezentirati. A Hrvati je sigurno neće zvati da predstavi nešto što Hrvatskoj ne ide u prilog“.

Srpska strana bi se stoga morala vrlo ozbiljno pripremiti za ovaj proces i ne ponašati se po sistemu lako ćemo, kako je to često bio slučaj, napominje Prelević. Nadam se stoga da pojedine ocjene kako se Biserko bavi samo lažima koje će biti lako oborene na sudu nisu i stav vrha srpske države, skreće pažnju Prelević: "Ne znam tko će biti u našem timu, ali ako recimo znate da će Sonja Biserko biti svjedok, onda možete pretpostaviti o čemu će ona svjedočiti i morate biti spremni postavljati pitanja toj osobi. Dakle, ni Srbiju nitko ne sprječava da pozove, recimo, Žarka Puhovskog, ili već nekog sličnog. Naravno da će se postaviti pitanje tko je osnovao Helsinški odbor, tko ga financira, zašto ga financira, što kažu njegovi osnivači, ali na sudu je ipak i pored toga potrebno imati najbolji mogući tim“.

Neprimjerena hajka

Dragan Popović smatra da je hajka na Sonju Biserko potpuno neprimjerena. To je lažna moralna dilema - da kao državljanin neke države imate obvezu svjedočiti u korist bilo kojih postupaka te države ili da ste obvezni šutjeti o zločinima koje je eventualno počinilo vodstvo ili neki građanin te države, navodi Popović.

Božo Prelević smatra da su napadi na Sonju Biserko očekivani i da je toga sasvim sigurno svjesna i hrvatska strana. Sonja Biserko će svakako učiniti ono što smatra da je potrebno učiniti, a na srpskoj državi je da procjeni je li zbog toga ugrožena njezina sigurnost i treba li joj dodatna zaštita, kaže Prelević.