1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šešeljeva (ne)povratna karta za Haag

Od trenutka kad se vratio u Beograd, Šešelj svojim iskazima opet kvari odnose Srbije i Hrvatske. Haaško tužilaštvo zato traži njegov povratak u Sheveningen, a taj slučaj je postao politički problem.

U podnesku Tužilaštva koji je potpisao glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz, već u prvoj rečenici se naglašava: "Šešeljevo ponašanje nakon njegovog dolaska u Srbiju potkopava osnove odluke Vijeća, donesene 6. studenog da optuženog pusti na privremenu slobodu iz humanitarnih razloga."

Serge Brammertz

Brammertz smatra kako je Šešelj prevario sud tvrdnjama o lošem zdravlju.

Ti humanitarni razlozi, prema "povjerljivim informacijama", kako navodi Tužilaštvo, zasnivali su se na ozbiljnom i opasnom pogoršanju zdravstvenog stanja optuženog. Upravo zbog takvih razloga tužioci se nisu odlučno protivili puštanju Šešelja na privremenu slobodu. Međutim, kako navode u svom zahtjevu za opoziv te odluke uloženom ovog ponedjeljka (1.11.), konstatira se kako je "sad očigledno da je optuženi iznevjerio povjerenje Sudskog vijeća, jer je izričito rekao da se neće vratiti pred Tribunal, a pokazalo se i da ga zdravstveno stanje ne sprječava da daje neprihvatljive javne izjave, izazovne i uvredljive za žrtve". Tužilaštvo, dakle, nije moglo bez reakcije gledati kako njihov optuženik na privremenoj slobodi nastavlja da čini ono zbog čega je protiv njega i podignuta optužnica.

Šešelj ne prihvaća nikakve uvjete

Istražno vijeće je umjesto dugačkog spiska propisa kojih se optuženi mora pridržavati na privremenoj slobodi, naložilo minimalne uslove za Šešelja koje se svode tek na zahtjev da ne utječe na svjedoke i žrtve i da se pojavi pred Sudskim vijećem kada to bude naloženo.

Optuženi je još dok je bio u Sheveningenu rekao da neće poštovati ni te minimalne uvjete, a iz Beograda je poručio kako samo silom može biti vraćen u Haag. To je ponovio njegov zamjenik Nemanja Šarović i nakon objavljivanja zahtjeva Tužiteljstva: "Šešelj se neće dobrovoljno vratiti u Haag, a za dalje poteze treba pitati predsjednika Nikolića i premijera Vučića".

Predsjednik i premijer Srbije vjerojatno su se u potaji nadali da njihov nekadašnji stranački vođa, kum i istomišljenik nikad neće izići iz Haga. Štoviše, Beograd nikad nije dao jasna jamstva o boravku Šešelja na privremenoj slobodi, bez čega do sada nije bilo moguće privremeno odsustvo bilo kojeg optuženika iz Sheveningena.

U svim odgovorima iz Beograda na zahtjev za jamstvima, Rasim Ljajić kome su u nekoliko vlada u nadležnost pali odnosi sa Hagom, naglašavao je da će Srbija dati jamstvo ukoliko i Haški tribunal potvrdi kako će Šešelj poštivati uvjete koje su mu postavljeni za boravak na privremenoj slobodi. Sud u Haagu nije dao takva jamstva, uloga Beograda ostala je potpuno nejasna, a Šešelj je ipak pušten. Utoliko bi se moglo reći kako u svemu tome ima neiskrenosti na svim stranama, neodređenosti i nejasnosti, a prije svega prebacivanja odgovornosti jednih na druge.

Okupljeni građani na dočeku Vojislava Šešelja

Šešelj i dalje ima svoje obožavatelje u Srbiji, makar njegovu retoriku iz doba 'Jogurt-revolucije' danas jedva da još itko uzima ozbiljno.

Nepopravljivi optuženik

Šešelj je jedini uvijek bio jasan. Uvijek i svakom prilikom je ponavljao kako ne prihvaća jamstva "izdajničkog, prozapadnog režima u Beogradu" niti će se držati onoga što Haaški tribunal traži od pritvorenika puštenih na privremenu slobodu. Usprkos svemu tome je pušten zapravo bez i jedne i druge pretpostavke, a od kako je nogom kročio u beogradsku zračnu luku ugrožava svojim iskazima hrvatsko-srpske odnose. Utoliko su se njegovom pamfletskom retorikom bavili i Europski parlament i Hrvatski
Sabor.

Isto tako, Vojislav Šešelj koristi baš svaku priliku da ponavlja svoje šovinističke i velikosrpske izjave, kako u izjavama pred sudom i u vrijeđanjima svjedoka, tako i u 150 "knjiga" koje je napisao u 11 godina haškog pritvora. Šešelj, uz žrtve, napada i vrijeđa sve što nije u njegovom zatvorenom palanačkom svijetu. Sve što je izvan tog svijeta je "belosvetsko" (neumorno se koristio tim epitetom u haškoj sudnici), izdajničko, zapadno ili prozapadno.

"Cirkus Šešelj se nastavlja"

Vojislav Seselj

Šešelj doista koristi svaku priliku da ponavlja svoju mržnju na sve i svakoga tko nije njegovog mišljenja i nacionalnosti.

Jučerašnji podnesak Tužiteljstva Haškog tribunala je logičan i očekivan potez. Optuženik se ne pridržava baš niti jednog uvjeta boravka na privremenoj slobodi i širi rasnu i nacionalnu mržnju, baš kao što je to činio i ranije. Tužiteljstvo traži da Istražno vijeće opozove svoju odluku, a kad se optuženik ponovo nađe u pritvoru UN da zakaže raspravu o uvjetima pod kojima bi se mogla u budućnosti donijeti odluka o nečijem eventualnom privremenom puštanju na slobodu.

Povrh toga, Šešeljeve prijetnje ljudima koji surađuju sa sudom u Haagu, navodi se u zahtjevu, predstavljaju kršenje uvjeta za privremeno puštanje na slobodu jer remete pravosudni proces.

U Haškom tribunalu sve ide sporo. Po proceduri treba tek uslijediti razmatranje opravdanosti zahtjeva Tužilaštva pa onda rasprava, da li se on prihvaća. Veliko je pitanje da li će biti donesena bili kakva odluka prije zimske stanke koja počinje za 20 dana. Ali još je veće pitanje, tko i kako bi proveo odluku da se Šešelja treba vratiti u Hag.

Kome je ovo bilo potrebno?

Isto tako, teško se može reći da će Šešelj promijeniti svoj vokabular, bio on u Beogradu ili opet u Haagu. Čak i kad senegalski sudac Mandiaye Niang, koji je imenovan umjesto Danca Frederika Harhoffa koji je suspendiran na Šešeljev zahtjev, prouči cjelokupno suđenje i Vijeće donese presudu, treba vjerovati kako će Šešelj nastaviti svoje pamfletske obračune i nastojati da naruši i pogorša sve odnose među državama na Balkanu.

"Cirkus oko Šešelja se nastavlja", izjavio je predsjednik Nacionalnog savjeta Srbije za suradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić nakon što je objelodanjen zahtjev haškog tužilaštva. Ipak, postavlja se pitanje da li je uopće bilo potrebno da se Šešeljem opet bave vlade i parlamenti i da se opet moraju donositi rezolucije i deklaracije najviših europskih i državnih ustanova i institucija.

Preporuka uredništva