1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

Čuvari stabilnog eura – kako funkcionira Europska središnja banka

Sve središnje banke u svijetu imaju jednu istu zadaću: brigu oko novca. One odlučuju koliko će se novčanica tiskati i koliko će iznositi kamate. Središnje banke se u svijetu razlikuju samo po tome koliko su one neovisne od politike.

Euro u centru pažnje : logo ESB-a

Euro u centru pažnje : logo ESB-a

Naravno da nijedna od njih ne može u potpunosti ignorirati političke odluke. U slučaju Europske središnje banke koja postoji od lipnja 1998. političari su se potrudili stvoriti što je moguće neovisniju instituciju.

Glavni zadatak Europske središnje banke je definiran Ugovorom iz Maastrichta: banka je prije svega zadužena za stabilnost eura. Ona doduše treba pružati potporu i u realizaciji drugih gospodarsko-političkih ciljeva, naprimjer što je moguće manje stope nezaposlenosti i održivog razvoja. Ali jedina, doista obvezujuća je borba protiv inflacije.

Zašto je taj cilj tako važan? Odgovor nam daje Wim Duisenberg, prvi predsjednik ESB:

«Stabilne cijene imaju pozitivan utjecaj na cjelokupno gospodarsko kretanje, uključujući i gospodarski rast i pad stope nezaposlenosti.»

Europska središnja banka nastavlja tradiciju Njemačke Bundesbanke, prototipa središnje banke kad se radi o stabilnosti cijena. Upravo su Nijemci u procesu pregovora oko dizajniranja ESB-a vršili pritisak da se središnja banka Europske unije kreira po njemačkom modelu. Kao znak nastavljanja tradicije borbe protiv inflacije Frankfurt, nekadašnje sjedište Bundesbanke, je postao sjedište i Europske središnje banke.

Dosadašnje nacionalne banke zemalja članica EU postoje i dalje, no njihovo je značenje nakon utemeljenja ESB znatno opalo. Šefovi nacionalnih banaka su ujedno i članovi Vijeća guvernera Europske središnje banke i na redovitim susretima određuju okvire novčane politike. Tekuće poslove vodi šestočlani direktorij pod presjedanjem Jeana-Clauda Tricheta, koji je od studenog 2003. čelni čovjek ESB-a.

Kako Europska središnja banka ostvaruje stabilnost cijena? Njen najvažniji instrument je određivanje visine kamatne stope po kojoj svaka normalna poslovna banka može posuditi novac kod ESB i onda ga uz svoju proviziju posuditi svojim klijentima. Preko te kamatne stope središnja banka EU utječe na to koliko će novca stajati na raspolaganju cijelom gospodarstvu. Od toga ovise realizacije investicije poduzeća, ali i kupovina koje obavljaju privatna kućanstva.

ESB ne smeta činjenica da cijene unatoč svemu i dalje raste. Oni stabilnost cijena definiraju kao godišnju stopu inflacije od 2%. Po mogućnosti vrijednost eura svake godine ne bi trebala izgubiti na vrijednosti ni manje ni više od te stope.

U donošenju svojih odluka ESB mora uvažiti i gospodarsku situaciju u zemljama koje koriste euro. Njihov utjecaj na financijsku i gospodarsku politiku vlada tih zemalja je neznatan. Za vrijeme svog mandata Wim Duisenberg se kod nacionalnih vlada zalagao za politiku koja jamči stabilni euro:

«Uz fiskalnu politiku orijentiranu stabilnosti to znači i provođenje porezne politike, politike plaća i strukturnih reformi na tržištu rada i roba u skladu s Paktom stabilnosti i rasta.»

Rad Europske središnje banke dodatno otežavaju sporovi s nacionalnim vladama oko proračuna i poštivanja Pakta stabilnosti. Problem predstavljaju i valutni tečajevi. Zbog jeftinog dolara ESB se pita što učiniti: treba li kupovati dolar kako bi mu cijena porasla ili se ipak moraju sniziti kamatne stope? I kako onda opravdati taj korak, kad istovremeno rastuće cijene nafte u euro-landu dovode do inflacije?

Sve su to teška pitanja. U očekivanju odgovora na njih profesionalni investitori pomno slušaju svaku riječ predsjednika Središnje banke. On mora stvoriti dojam spremnosti na odlučno djelovanje a da pritom ne otkrije previše o svojim planovima. U takvoj situaciju često nastaju šture izjave poput ove, šefa ESB-a Tricheta:

«Zadnja kretanja tečaja eura smatramo nedobrodošlima.»

Trichet ne kaže što će ESB konkretno napraviti; to prepušta mašti investitora i trgovaca devizama. Francuz samo slijedi primjer Alana Greenspana, šefa američke Središnje banke koji je svojedobno rekao: «Kada svi razumiju što kažem, onda sigurno nešto radim krivo.»