1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Čular: Šanse Jadranke Kosor za pobjedu male

Razgovor s Goranom Čularom, profesorom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, o predsjedničkim izborima u Hrvatskoj.

default

Izbore je obiljezio vrlo slab odaziv biraca, tek oko 50 posto. Prema statistickim podacima, to je najslabiji odaziv jos od 1990. godine naovamo, bilo da se radi o predsjednickim ili parlamentarnim izborima. Potvrdjuje to i Goran Cular s Fakulteta politickih znanosti u Zagrebu:

"To je nastavak jednog trenda. Ako izuzmemo 2000. godinu, kada je odaziv, zbog specificnih okolnosti bio veci, vidljivo je da od 90. godine odaziv biraca drasticno pada. Po mom misljenju, to je povezano sa zasicenjem ovim tipom politike koji se provodi u Hrvatskoj". Cular takodjer smatra kako ni ovaj niski odaziv ne odgovara realnom stanju: "Radi se o tome da biracki popisi u Hrvatskoj sadrzavaju citav niz imena, procjenjujem i do 10 posto birackog tijela, koji, efektno gledajuci, ne mogu glasovati. Dakle, biracki popisi su dosta nesredjeni."

U hrvatskim su se medijima pojavile spekulacije kako su za slab odaziv odgovorni Mesicevi glasaci, jer su, sigurni u pobjedu svog kandidata, smatrali da mu njihova masovna podrska nije nuzna. Prema Cularovom misljenju, veci postotak neodaziva bio je na strani potencijalnih biraca Jadranke Kosor. O tome, kaze, svjedoce apsolutne brojke:

"Mesic je mobilizirao gotovo isti broj biraca kao na prethodnim izborima, dok je Kosor uspjela mobilizirati tek nesto vise od pola biraca koji su 2003. glasovali za HDZ. Cular dodaje kako je to poznata strategija HDZ-ovih biraca koji imaju natprosjecno razvijenu stranacku identifikaciju. Oni, kada svojom strankom nisu zadovoljni, te iz nekog razloga ne mogu glasovati za njezinog kandidata, vecinom ne mijenjaju preferenciju, vec ostaju kod kuce."

Kao sto je poznato, rezultati izbora bili su prilicno iznenadjujuci. Kako za birace, tako i za same kandidate. Iako su mnogi prognozirali laku Mesicevu pobjedu, bez drugog kruga, u tome su ga sprijecili Jadranka Kosor - koja je zahvaljujuci velikim dijelom glasovima dijaspore, osvojila 20 posto, te Boris Miksic, koji ju je, na opce, a vjerojatno i vlastito iznenadjenje, gotovo dostigao, s 18 posto glasova.

"Miksicev uspjeh ne lezi toliko u njemu samom", kaze Cular, "nego u cinjenici da je on, po prvi put od 90. godine, na jednom mjestu grupirao citav niz protestnih biraca,
kao i one birace koji su se opredjeljivali u zadnji cas, jer u ostalim kandidatima nisu
vidjeli zadovoljavajucu opciju."

No, Goran Cular smatra kako se Miksic, post festum, ne ponasa nimalo dzentlmenski:

"Miksic se ponasa vrlo neprimjereno. To je bitno naglasiti, buduci da je Hrvatska tijekom devedesetih godina bila snazno obiljezena politickim napetostima. Medjutim, izborni je proces, barem od 2000. godine na ovamo, zavrsavao tako da su gubitnici priznavali poraz. Tu stvarno treba odati priznanje politickoj eliti u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se demokracija nikad nije valjala ulicama, kao u
Beogradu ili u Kijevu".

Kako bilo, 16. sijecnja, u drugom ce krugu snage odmjeriti Mesic i Kosor. Opce je
misljenje da prave borbe zapravo i nece biti, te da ce Mesic osvojiti i drugi mandat. Goran Cular misljenja je da su iznenadjenja uvijek moguca, no, kako kaze, ovoga im puta daje vrlo male sanse :

"Jedina je mogucnost da se nesto nepredvidjeno dogodi. Doduse, postoje neke naznake, vidljive prilikom prvog suceljavanja nakon objave rezultata. Tada se mogla
primjetiti izvjesna nervoza u govoru predsjednika Mesica, a s druge strane, nova
samouvjerenost Jadranke Kosor, za razliku od njezinih prijasnjih nastupa kada je uglavnom bila u sjeni premijera Sanadera. Dakle, ako se situacija nastavi razvijati na ovaj nacin, postoji mogucnost da se Kosor priblizi Mesicu, ali realno gledajuci, sanse za to su male" - zakljucio je Cular.