1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

„Čudo od kukuruza“ dolazi i u Europu

Zvuči kao čudo prirode – sorta kukuruza koja se sama štiti od insekata i otporna je na herbicide. Ipak, priroda nema mnogo veze sa SmartStaksom. Kukuruz iz laboratorija Monsanta ima mnogo protivnika u EU.

Monsantov Kukuruz

Monsantov Kukuruz

Što se Europske komisije tiče, ništa nije sporno. Nakon trgovinskog sporazuma sa SAD-om, američki Monsanto će u Europu moći uvesti i "SmartStaks". Službena odluka trebala bi pasti krajem listopada, kažu u Bruxellesu. „Čudo od kukuruza“ tako će stići i u Europu, gdje su do sada slične sorte bile tabu. U pitanju je hibrid dvije genetski izmijenjene sorte kukuruza. SmartStaks stvara otrove kojima ubija insekte, recimo kukuruznog moljca, a istodobno je otporan na dva herbicida za borbu protiv korova. Čudo nauke ili vražja igračka? Mišljenja o tome žestoko se razilaze.

Kritičari traže više testova

U "SmartStaksu" ukupno postoji šest komponenti. Nijedna od njih, tvrde borci za okoliš, nije dovoljno ispitana u pogledu utjecaja na okoliš. Krajnji produkt je doduše testiran 90 dana kao hrana za životinje, ali Martha Mertens iz Udruge za ekologiju i zaštitu prirode smatra da to nije dovoljno. „Time se samo mogu utvrditi akutni toksikološki rizici, ali ne i dugoročni utjecaji.“

Christoph Tebbe

Christoph Tebbe

Mertens i njeni istomišljenici podsjećaju na čuvenu studiju francuskog istraživača Gilles-Érica Seralinija koji je dvije godine hranio štakore genetski izmijenjenim kukuruzom. Tek tada su se pokazale zdravstvene tegobe kod pokusnih životinja. Profesor Christoph Tebbe s Instituta za biološku različitost „Thünen“ odbacuje ove argumente: „Pokusi gospodina Seralinija su bezvrijedni jer se nisu držali standardnog postupka i zato što korišteni štakori nisu pogodne pokusne životinje za ovaj eksperiment“, kaže Tebbe za Deutsche Welle.

On priznaje, međutim, da kratkoročna ispitivanja provedena na SmartStaksu ne mogu dati odgovor o dugoročnim utjecajima. Upravo zato je Europska unija uvela takozvani „post-tržišni monitoring“ – kukuruz će ostati pod lupom i nakon uvođenja na europsko tržište, kaže Tebbe koji inače radi u Odboru za genetski modificirane organizme pri Europskoj agenciji za ishranu. On podsjeća da se razne komponente Monsantovog kukuruza već koriste za ishranu životinja u Evropi i da do sada nije primijećena niti jedna negativna posljedica.

Divlje križanje

Kritičari upozoravaju i na opasnost koja vreba od svih genetski izmijenjenih biljaka – SmartStaks bi se teoretski neželjeno mogao križati i sa domaćim biljkama iz čega bi mogle nastati nepoznate i nepredvidive sorte. „Rizik kod kukuruza u Njemačkoj ne postoji, jer ovdje kukuruz nema partnera za križanje“, kaže Tebde. Dodaje da je dovoljno da polja s genetski izmijenjenim biljkama budu nešto udaljena od ostalih njiva i sadnica, kako bi se izbjegao svaki rizik od divljeg križanja.

Monsantov kukuruz se bori protiv štetočina tako što stvara protein koji se u prirodi nalazi kod bakterija pod imenom Bacillus thurigiensis. Stručnjaci vjeruju da nema rizika da čovjek bude pogođen „oružjem“ ovog kukuruza. „Ovi proteini se vezuju samo za posebna mjesta u crijevnom epitelu insekata, ali ne i ljudi ili životinja koje se hrane kukuruzom. Osim toga, u želucu čovjeka bi se ovakvi proteini mahom razgradili“, kaže Tebbe. Uostalom, u Njemačkoj je čak i u biološkoj proizvodnji dozvoljeno korištenje proteina protiv insekata.

Propast za tradicionalne poljoprivrednike?

Nisu sve dileme medicinske i naučne prirode. Harald Ebner je u stranci Zelenih zadužen za genetsku tehniku u poljoprivredi. Upozorava na društvene posljedice masovnog sađenja SmartStaksa: „Pojavit će se društveno-ekonomski problem. Naime, ako želimo da i poljoprivreda bez genetskih modifikacija opstane, onda će njeni troškovi munjevito porasti. Mnogo će biti jeftinije proizvoditi genetski promijenjene sorte“, smatra Ebner.

Otpor protiv Monsanta

Otpor protiv Monsanta

U velikim poljoprivrednim područjima poput Sjeverne i Južne Amerike, Indije i Australije genetski modificirane namirnice su već dugo svakodnevica. U Europi je drugačije – iako je ukupno dozvoljeno 50 genetski promijenjenih namirnica, samo se dvije vrste zaista i sade. Zato je čitava rasprava o novom kukuruzu naišla na širok otpor, prije svega u Njemačkoj i Francuskoj. I Monsanto je postao nešto poput omraženog simbola genetski modificirane hrane. No unatoč svemu ako Europska komisija dozvoli uvoz "SmartStaksa" on će se od kraja godine pojaviti i na europskom tržištu. Pojedine zemlje ga smiju zabraniti samo u slučaju "ugroza nacionalne sigurnosti" što je u slučaju "super kukuruza" teško dokazivo.