1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Čudo medicine ili zloupotreba znanosti?

U Njemačkoj je jedna 64-godišnjakinja rodila dijete začeto umjetnom oplodnjom. Majka i dijete su dobro, ali slučaj je podijelio Njemačku.

default

64-godišnji novopečeni otac (u sredini)

U jednoj privatnoj klinici u Aschaffenburgu je 64-godišnjakinja turskog porijekla donijela na svijet toliko željeno dijete. Zdravu djevojčicu tešku 2 kg i 100 grama i dugu 46 centimetara. No, nakon što je objavio da su i majka i dijete dobro i zdravo, te da je obavljen carski rez, direktor klinike Michael Halbach odmah se ogradio: "Mi sa cijelim slučajem, osim s medicinskim dijelom, nemamo veze. Učinili smo ono što se s liječničke strane mora učiniti: izvršili smo porod. On je, bogu hvala, dobro prošao, a za ono što je svemu prethodilo nismo odgovorni."
Jajna stanica 25-godišnjakinje u tijelu 64-godišnjakinje
Ono što je prethodilo porodu, a od čega se direktor klinike u Aschafenburgu ograđuje je činjenica da 64-godišnja majka nije naravno zatrudnila prirodnim putem, pa niti klasičnom umjetnim oplodnjom. Njoj je u inozemstvu implementirana jajna stanica jedne 25-godišnje žene prethodno oplođena spermom njezinog također 64-godišnjeg supruga. A to u Njemačkoj nije dozvoljeno. Ne baš tako mlada majka je zaobišla njemački zakon tako što je obavila zabranjene radnje u drugoj zemlji, a legalni nastavak trudnoće u Njemačkoj. Time je, nakon nekoliko spontanih pobačaja i prekinutih trudnoća, ostvarila svoju žarku želju za majčinstvom.
Dijete ne može imati dvije majke
U njemačkom zakonu koji regulira zaštitu embriona, pak, navodi se da je presađivanje jajne stanice, odnosno, implementacija tuđe oplođene jajne stanice zabranjena zato što dijete ne bi trebalo imati dvije majke. Najnoviji slučaj u Njemačkoj, a ne i jedini u svijetu, ponovno je razbuktao javnu diskusiju o argumentima za i protiv takve zabrane. Direktorica instituta za etiku i povijestu pri sveučilištu u Goettingenu Claudia Wiesemann se protivi generalnoj zabrani donacije jajnih stanica, upućujući na pravno stanje u drugim zemljama. Kritizira, međutim, rađanje u poodmakloj starosnoj dobi. Za nju je, kaže, granica tolerancije u slučaju 64-godišnjeg para prekoračena i to zato što bi svako dijete, prema njezinom mišljenju, do punoljetnosti trebalo imati pravo na barem jednog roditelja. Sličnog je mišljenja i Savezna udruga centara za reprodukcijsku medicinu. Njezin predsjednik Ulrich Hilland osuđuje potez 64-godišnje majke, tvrdeći da se radi o zloupotrebi medicinskog napretka, ali samo zbog njezine starosti. On je, naime, za legaliziranje donacije jajnih stanica ali pod uvjetom da se postavi dobna granica majke koja ne bi smjela biti iznad 45 godina, ni u kojem slučaju iznad 50.
"Priroda je znala što radi"
O slučaju iz Aschaffenburga oglasili su se i nadležni političari. Bavarska ministrica obitelji Christa Stewens je kritizirala 64-godišnju majku tvrdeći da će netom rođenoj djevojčici biti jako teško odrastati. "Ja ne bih to moralno vrednovala", rekla je ministrica, "ali priroda je sigurno znala što radi kad je predvidjela da se djeca nakon određene starosne granice više ne mogu rađati".
Svjetske rekorderke
Posljednjih godina je više slučajeva starih rodilja u svijetu uzburkalo duhove i raspirilo diskusije. 2005. jedna 66-godišnja Rumunjka rađa djevojčicu tešku samo kilogram i 400 grama i upisuje se u Guinessovu knjigu rekorda kao najstarija rodilja na svijetu. Prošle godine svijet obilaze vijesti o tri postarije novopečene majke: jedna 62-godišnja britanska dječja psihijatrica rađa zdravog dječaka, jedna 64-godišnja Turkinja rađa sina, svoje prvo dijete, a jedna 67-godišnja Španjolka rađa čak dvojke - dva zdrava sina. Ona je - prema dosadašnjim saznanjima, najstarija novopečena majka na svijetu. Vjerojatno je suvišno reći, da je u svim slučajevima, trudnoća omogućena zahvaljujući umjetnoj oplodnji.