1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Čudna iznenadna učinkovitost hrvatske vlade

Usred neizvjesnog previranja oko izglasavanja (ne)povjerenja aktualnom hrvatskom premijeru Tihomiru Oreškoviću, vlada je donijela nekoliko odluka koje mnogi već dovode u pitanje kao potencijalni klijentelizam.

Hrvatsku vladu javnost već neko vrijeme doživljava kao praktično sasvim paraliziranu instituciju, uslijed njezinih brojnih unutarnjih neslaganja. No prošle srijede mnogi su se iznenadili neočekivanom djelotvornošću: na relativno kratkoj sjednici riješeno je više od 30 raznih točaka, bez posebne rasprave, baš kao da između ministara čitavo vrijeme cvate sušto razumijevanje. Gotovo da bi se reklo kako je na tom jednom sastanku registrirano više njihove kooperativnosti negoli za ukupnoga im dosadašnjeg mandata od nepunih pola godine. Ipak, neki su društveni subjekti upravo zato prepoznali u tome krajnje sumnjivu situaciju, naročito s obzirom na sadržaj riješenih točaka na spomenutoj sjednici.

Eminentne nevladine organizacije Zelena akcija, Pravo na grad, Zelena Istra, Srđ je naš, i GONG, naime, objavile su tim povodom proglas, izdvajajući pet točaka koje su po njima najviše sporne. Riječ je o donesenoj Uredbi o osnivanju prava građenja na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, o potpisanoj suglasnosti za ugovore o novim naftnim bušotinama na kopnu, o potpori za izgradnju plutajućeg terminala za ukapljeni plin pokraj Krka, o usvajanju prijedloga Zakona o koncesijama, i o izboru novih članova nadzornog odbora Ine. Posljednja navedena točka smatra se inače posebno osjetljivom jer se prvi potpredsjednik vlade Tomislav Karamarko sumnjiči za sukob interesa na relaciji između Ine i mađarskog Mola.

Prosvjed Zelene akcije ispred Banskih dvora

Prosvjed Zelene akcije ispred Banskih dvora

Kanadska veza

Ipak, najnoviji moment – dva dana nakon vladine sjednice – također se tiče naftne industrije, ali se na udaru dežurnih skeptika našao sam premijer Tihomir Orešković. Dok za njegovu administraciju prevladava javno uvjerenje da će se uskoro razići i prepustiti mjesto novoj egzekutivi pod ravnanjem koalicije slične aktualnoj na vlasti, ili da će sadašnja vlada svojim raspadom prouzročiti skore prijevremene izbore, zadnje što se uoči raspleta očekivalo jest realizacija seta konkretnih i važnih izvršnih mjera. No premijer je u petak neočekivano potpisao ugovore sa šest naftnih kompanija za eksploataciju nafte u Slavoniji, što je i pojedine slavonske ekološke udruge momentalno nagnalo na demonstrativni istup.

Bernard Ivčić

Bernard Ivčić, Zelena akcija

Porazgovarali smo o tome s Bernardom Ivčićem, predsjednikom Zelene akcije, netom nakon protestne akcije te udruge ispred zgrade Vlade RH. „Posrijedi je zaista bizarna, zapanjujuća situacija“, smatra on, „i ustvari više nalik rasprodaji pred zatvaranje, nego sjednici. Kao da je svaki ili gotovo svaki od ministara stavio na hrpu ono što priželjkuje. A takav način rješavanja poslova nužno otvara prostor za spekulacije o klijentelističkim pogodovanjima“. U to se, po mišljenju predsjednika Zelene akcije, uklapa i premijerov potpis na šest rečenih ugovora: po jedno naftno polje prepušteno je Ini i jednoj nigerijskoj kompaniji, a četiri firmi Vermilion Energy iz Kanade, zemlje iz koje dolazi premijer Orešković.

Ivčić se slaže kako se zasad radi svakako tek o indiciji, ne o dokazu klijentelizma, ali iznosi i tezu da imamo posla s previše koincidencija odjednom. „Progurana je specifična Uredba o gradnji na šumskim zemljištima, a ona na snagu vraća sve mogućnosti za investitore koje smo kao opasne uspjeli otkloniti rušenjem skandaloznog i protuustavnog Zakona o golf igralištima. Jer, njime se moglo nasilno izvlastiti onoga čije se zemljište dopadne nekom ulagaču za tu namjenu. Kad se to i još neke stvari dodaju onim potpisima premijera – a vrlo moguće da je riječ o zadnjim njegovim premijerskim odlukama – ne morate biti posebno tendenciozni da biste u tome vidjeli pretpostavku za neko pogodovanje“, zaključuje Bernard Ivčić.

Neodgovorno ponašanje?

Više ekoloških udruga zbog toga je zatražilo poništavanje ugovora za crpljenje nafte i najavilo pravne korake kako bi se utvrdile nepravilnosti u koncesioniranju i ugovaranju. Slično je negodovanje prouzročila i vladina potpora izgradnji plutajućeg LNG-terminala kod Omišlja na Krku, budući da joj nije prethodila uobičajena studija o utjecaju na okoliš niti studija isplativosti. U hrvatskim medijima se već mjesecima spominje da Sjedinjene Države vrše snažan pritisak na Hrvatsku zbog što skorijeg pokretanja tog terminala, no pojedina kretanja na globalnom tržištu plina su baš ovog proljeća dovela u pitanje korisnost takvog projekta u Hrvatskoj. Ipak, čini se da istinski utjecajan zagovor najveće svjetske sile – radi izvoznog joj interesa – uspijeva nadvladati i takve dileme.

Berto Šalaj

Berto Šalaj

„Svjedočimo izuzetno neodgovornom ponašanju sadašnje vlade“, rekao nam je politolog Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. „Sve i da iza toga ne stoje koruptivne radnje, bit će nemoguće utjecati na percepciju javnosti da se nekome pogodovalo. Trebali su se suzdržati od takvih odluka s dugoročnim utjecajem, barem dok se ne vidi ima li vlada uopće podršku Sabora u ovom trenutku. Riječju, neshvatljivo mi je kako su se usudili tako ponijeti“, oštar je Šalaj. Uostalom, ovaj politolog kaže da to što ne razumije potez Vlade RH, ne znači da je iznenađen njime, jer je isti sastav ministara proteklih mjeseci već izazivao podozrenje i negodovanje među samim članovima vladajuće parlamentarne većine koji su ranije javno dovodili u pitanje određene odluke izvršne vlasti.

Preporuka uredništva