1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Čovjek koji je uzdrmao pogled na svijet

Čovjek nije centar univerzuma. On je samo stanovnik Zemlje koja se (o)kreće oko Sunca. Ovom tezom je Galileo Galilei svojedobno šokirao Katoličku crkvu, a posljedice njegovog djelovanja osjećamo do današnjih dana.

Među maslinama, borovima i vinogradima u Toskani ovaj je iznimni talijanski znanstvenik mogao provesti ležeran život. Ali, Galileo Galilei nije bio tip čovjeka kojem je samo do uživanja. Uživati nije ni mogao, mučio ga je artritis koji ga je prikovao za pisaći stol.

Galilei je odrastao u skromnim uvjetima. Njegov otac je bio glazbenik sa strašću za matematikom koju je kasnije prenio na svog sina. Kada je u 78. godini umro, Galileo je bio svjetski poznati astronom, matematičar, fizičari i filozof. U subotu (15.2.2014.) obilježava se 450. obljetnica njegovog rođenja.

Dijete renesanse

Heliocentrini pogleda na svijet (montaža na temelju zaključaka Galileija)

Heliocentrini pogleda na svijet (montaža na temelju zaključaka Galileija)

Galilei je bio pravo dijete svog vremena. Europa se tada emancipirala od načina razmišljanja Srednjeg vijeka i ponovno se okrenula dostignućima i tradiciji antičkih vremena. Humanistički znanstvenici u centar svog analitičkog rada stavljaju čovjeka, a ne Boga kao što je to bio slučaj ranije. I umjesto da špekuliraju o nadprirodnim silama, oni promatraju - prirodu. Mjeri se, računa i eksperimentira. I sam Galilei se "inficirao" zanimanjem za prirodne znanosti i tome se odlučno posvetio.

Predavao je na sveučilištima u Pisi i Padovi, daje privatne satove, kasnije radi kao matematičar na dvoru Medicijevih u Firenci. Rad kod ove bogate dinastije unaprijedio je njegovu karijeru. A Firenca se razvija u centar novog načina življenja.

Aristotel je prošlost

Galilei je važio za tvrdoglavog i teškog čovjeka. "Rijetko da se u nekoj raspravi povukao, na dvoru nije štedio riječi kada je trebalo hvaliti samog sebe", tvrdi Wilhelm Schmitt-Biggemann, profesor povijesti i filozofije u Berlinu. Galilei je imao velike planove. "On se htio riješiti Aristotelove filozofije i zato razvija mehanizme prirodne filozofije", kaže ovaj stručnjak u intervjuu za DW. Dok Aristotel pokret vidi kao nešto organsko, što raste unutarnjom snagom, Galilei pokret interpretira kao mehanički fenomen. Njegov zaključak glasi: zemaljski i nebeski pokreti se ravnaju prema istim zakonima i samim tim moguće ih je i izračunati.

Nakon što mu je pošlo za rukom usavršiti teleskop, koji je otkriven u Nizozemskoj, iznosi za to vrijeme neobična zapažanja: Mjesec ima grbavu površinu, Sunce ima pjege, Saturn nepravilnu formu, Jupiter četiri mjeseca i Mjesečev put nije nikakva magla već ga čini veliki broj zvijezda! Na kraju je vidio da Venera pokazuje određene faze i mislio da može dokazati da se ona kreće oko Sunca, a ne oko Zemlje.

Bolest čovječanstva - i Vatikana

Galilei insistira na heliocentričnom pogledu na svijet, što znači da Sunce stoji u centru univerzuma i da je domovina ljudi samo jedan od planeta koje se oko njega kreću. No, ovo mišljenje nije novo. Galilei tako povezuje antička poimanja, prvenstveno ona koja je zastupao Pitagora. Početkom XVI. stoljeća, ta ista pitanja pokreće i Nikola Kopernik. Ali nije uspio dokazati svoju i empirijski. A vrijeme još nije bilo zrelo da se uloga ljudi i Boga relativizira. Prevelik je to bio kontrast u odosu na crkveno-biblijsko poimanju kozmosa. Psihoanalitičar Sigmund Freud ovakva otkrića (koja svijest o čovječanstvu okreću naglavce) označio je kao "oboljenje čovječanstva".

Galilei pred rimskom Inkvizicijom

Galilei pred rimskom Inkvizicijom

Posebno malo zanimanja za Galileijevu sliku svijeta, prije svih, pokazala je moćna Katolička crkva. Ali, ipak je ovog znanstvenika pozivala da odgovara pred Inkvizicijskim sudom. Galilei poriče sve pod prijetnjom mučenjem. Na kraju biva osuđen samo na kućni pritvor. A tu su svakako pomogli i njegovi kontakti s moćnom obitelji Medici iz Firence. Kaznu je izdržavao u jednoj prekrasnoj vili kod Firence, u kojoj je i umro 1642. godine. Katolička crkva ga je rehabilitirala tek 1992.

Aktualan i danas

Što je ostalo od Galileija? Nema sumnje da su se mnogi njegovi stavovi pokazali ispravnima. "Najvažnija je opisivanje ukupnog pokreta matematičkim formulama, zajedno s promatranjem stvari teleskopom, što ima veze i s današnjom astronomijom", objašnjava Schmitt-Biggemann. Kozmos je postao predmet zanimanja znanosti upravo zahvaljujući Galileiju.