1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Čovjek koji želi spasiti tune

Plava tuna je jedna od nacjenjenijih plavih riba. To je i njezin najveći problem jer se ova vrsta nalazi na rubu istrebljenja. Jednom bivšem ribaru porijekla je sada uspjelo pronaći načina kako tunu uzgojiti umjetno.

Spasitelj tune Hagen Stehr

Spasitelj tune Hagen Stehr

Tko želi susresti australskog "kralja tune" taj mora rano ustati. Hagen Stehr se još prije izlaska sunca nalazi na jednoj od svojih brojnih ribarica. Na palubi su poslagane kašete sa smrznutim sleđom. Cilj ribarica je područje udaljeno šest morskih milja od obale. Ovdje se u nevidljivim podvodnim kavezima nalazi oko 3.000 tuna, gladnih i spremnih za doručak. Sadržaj ovih kaveza je najveće bogatstvo Hagena Stehra.

100.000 eura za jednu ribu

Ribarica s hranom za tune

25 kilograma sleđa dnevno

Populacija plave tune, najcjenjenije među tunama, se posljednjih desetljeća diljem svijeta osjetno smanjila. Tako i u vodama južno od Australije gdje se nekada ove ribe moglo naći u izobilju. I upravo je ta činjenica od Nijemca s australskom adresom prije nekoliko godine od lovca na tune učinila spasitelja ove vrste. Umjesto da se zadovolji s nekoliko ulovljenih odraslih primjeraka (jer kvote izlova ne dozvoljavaju više) Stehr je došao na ideju da uhvaćene mlade primjerke (koji ako ostanu živi ne podliježu kvotama) "tovi" u kavezima. No i tuna iz akvakulture je skup i logistički naporan poduhvat. Riba grabežljivica dnevno pojede i do 25 kilograma ribe. Svakog dana Stahrove tune pojedu 30 do 40 tona ribe. "To je kao da svaki dan 30 do 40.000 dolara baciš u more i moliš Boga da se to na kraju isplati", kaže Stahr. Nakon šest mjeseci tovljenja najveći dio "berbe" odlazi u duboko smrznutom stanju za Japan. Plava tuna je jedan od najomiljenijih sastojaka za japansko nacionalno jelo suši. Tunino visokokvalitetno meso je istodobno i njezina smrtna presuda. Smanjena populacija dovela je do toga da na ribljoj tržnici u Tokiju najkvalitetnije ribe od po 200 kg nerijetko dosežu cijenu i do 100.000 eura.

Osjetljiva riba

Ribogojilište na pučini

Ribogojilište na pučini

Širenje suši-mode i na ostatak svijeta dodatno je ugrozilo opstanak plave tune. No upravo je takvo stanje ( i osjećaj za pravi trenutak) od ribara Hagena Stehra učinilo uzgajivača sa statusom multimilijunaša. Nakon karijere mornara na trgovačkom brodu i vremena provedenog u francuskoj Legiji stranaca, Stehr s nepunih 18 godina dolazi u Port Lincoln na jugu Australije gdje započinje njegova ribarska karijera. Danas je Stehr jedan od najbogatijih Australaca. I to zahvaljjući tuni - prvo iz ulova a danas iz "tova".

No Stahr se ne želi samo zaustaviti na "tovljenju" uhvaćenih mladih primjeraka plave tune. U zaljevu Arno nedaleko Port Lincolna, poduzetni Nijemac je u tajnosti pokrenuo projekt koji bi mogao značiti budućnost komercijalne upotrebe tune i istodobno njezin spas. Ovdje se pokušava postići ono što dosad nikome nije pošlo za rukom: mriješćenje tuna u zatočeništvu. Ribogojilište i istraživački centar u zaljevu Arno čuvani su poput kakvog zatvora. Ovdje zajednički na "projektu tuna" rade vrhunski stručnjaci iz Danske, Sjedinjenih Američkih Država i Japana. Stehr je dosad u istraživanje uložio preko 35 milijuna dolara. Stručnjaci su još uvijek na početku. "Tuna je puno osjetljivija nego ostale vrste. Kad osjete i najmanji stres, tune prestanu uzimati hranu i ubrzo ugibaju. Isto ih je tako teško držati u zatočeništvu jer se lako ozlijede. Mi još moramo naučiti kako riješiti te probleme", kaže biolog Morton Deichmann.

Uspjelo mriješćenje

Tuna

Spas za "kraljivu mora"?

Najveći problem je možda ipak tunin nagon za kretanjem. Ova riba se u prirodi mrijesti tek nakon što je prevalila nekoliko tisuća kilometara. Prije nego što će se mrijestiti u prirodi tune iz južnoaustralskog akvatorija prevale put do Nove Gvineje i natrag, za što im je potrebno preko 5 mjeseci neprekidnog kretanja. Stehr i njegova momčad su stoga došli na ideju kako "prevariti" osjetljive ribe. U 40 metara dugom kanalu i uz neprekidno strujanje vode, tunama se simulira putovanje nakon kojeg će biti spremne na toliko željeno mriješćenje. Najkompliciraniji dio projekta je računalo koje čak izračunava svjetlosne efekte na putu do Nove Gvineje i natrag. Stručnjaci su mislili ne sve, čak i na mjesečeve mjene. "Mi našim ribama stvaramo povoljni ugođaj kako bi se mrijestile i na svijet dovele male tune", kaže Stehr.

I sav taj trud je urodio plodom. 2009. tune su po prvi put mrijestile u zatočeništvu. "To je bio povijesni trenutak i još i danas kad se toga sjetim mi na oči navru suze", sjeća se Stehr. No uspješno mriješćenje ne znači istodobnno i uspjeh projekta. Krajem ove godine tim stručnjaka će mlade ribe prebaciti u ribogojilišta na otvorenom moru. U potpunosti uzgojene ribe bi 2015. trebale doći na tržište.

"Populacija tune je još uvijek u opasnosti. Ono što mi ovdje činimo je ispravno, ako i u budućnosti želimo jesti ovu vrijednu ribu. Uzgoju nema alternative", zaključuje poduzetnik i "spasitelj" Stehr. I tako bi se moglo dogoditi da bivši ribar i jedan od onih koji su i doprinjeli tomu da je tuna gotovo izumrla, na kraju postane spasitelj "kraljice mora".

Autori: Norbert Lübbers/Nenad Kreizer

Odg. ur.: Željka Telišman