1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Činjenice umjesto odraza raspoloženja"

Njemačka Vlada je do sada objavila 11 izvješća o integraciji stranaca. Zadnji je nastao pod utjecajem dolaska velikog broja izbjeglica. Sada je i katolička humanitarna organizacija Malteser predstavila svoje izvješće.

To izvješće na 112 stranica je rezultat neovisnih znanstvenih analiza o migraciji i "odraz dugogodišnjih iskustava Maltesera u pomoći izbjeglicama", rekao je Karl Prinz zu Löwenstein iz katoličke humanitarne organizacije Malteser u Berlinu na predstavljanju Izvješća o migraciji. On se pri tome prvenstveno založio za manje emocija u raspravi o toj temi. Zato je i izvješće objavljeno pod naslovom: "Činjenice umjesto odraza raspoloženja". No Prinz zu Löwenstein ističe da emocije nisu same po sebi nešto negativno: "Tko ne želi da ga dirne sudbina ljudi u nevolji?" Ali s druge strane, kaže on, mnogi ljudi su dopustili da ih obuzme "strah da će Njemačku preplaviti stranci".

Lars Peter Feld, direktor Instituta Walter Eucken, koji je bio zadužen za znanstveni dio izvješća, svoje je izlaganje započeo napomenom da "je Njemačka bila i jest useljenička zemlja". Kao dokaz je naveo njemačku povijest koju su nakon Drugog svjetskog rata obilježile različite izbjegličke i doseljeničke faze. On je istaknuo da su ta iskustva pokazala da je za uspješnu integraciju odlučujuće "sudjelovanje na tržištu rada".

Infografik Ausgaben für Flüchtlinge

Izdaci europskih država za izbjeglice u postotcima od društvenog bruto proizvoda

Kriminal: razlike prema zemljama podrijetla

Feld je izvijestio da se prije svega doseljenici iz neeuropskih zemalja nisu dobro snašli na njemačkom tržištu rada. Kao glavne prepreke je naveo nepoznavanje jezika, loše obrazovanje i probleme s priznavanjem svjedodžbi i diploma. Ako preciznije pogledamo dolazak izbjeglica u 2015. i 2016. godini, pojašnjava Feld, onda je za očekivati da će ti ljudi "s obzirom na svoje obrazovanje i kvalifikacije prije doći u pitanje za pomoćne poslove nego za više djelatnosti". On se nada da će ubrzavanje postupaka za dodjelu azila doprinijeti i bržoj integraciji na tržištu rada.  

Feld ističe da je danas manje kriminala nego prije 20 godina. Udio osumnjičenika stranog podrijetla je doduše s jedne trećine iz 1993. godine porastao na 40 posto u 2016., ali znanstvenik napominje da u tu statistiku ulaze i kršenja propisa o azilu i strancima, dakle djela koja njemački državljani po prirodi stvari ionako ne mogu počiniti.

"Ne može se jednostavno tvrditi da je dolazak izbjeglica imao znatni utjecaj na rast kriminala u zadnje dvije godine", upozorava Feld. No on kaže i da postoje znatne razlike kod podrijetla. Tako je 11 posto osumnjičenika bez njemačke putovnice potjecalo iz zemalja Magreba, mada oni čine samo dva posto ukupnog broja doseljenika. A doseljenici iz Sirije, Iraka i Afganistana su s obzirom na njihov broj rjeđe počinili kaznena djela nego osobe iz drugih zemalja.

Infografik Tatverdächtige unter Zuwanderern

Osumnjičenici za kaznena djela: crveno je udio u ukupnom broju registriranih izbjeglica 2015. i 2016., a plavo udio u broju doseljenika 2016.

"Oni koji dolaze moraju se dobro integrirati"

Na pitanje o gornjoj granici sposobnosti Njemačke za primanje izbjeglica, Feld odgovara: "Nisam uopće za gornju granicu."  Karl Prinz zu Löwenstein pak upućuje na nadležnost politike za to pitanje i ističe kako se mora priznati pravo da se politički raspravlja o određivanju gornje granice: "No kako će se to provoditi, to je politička, a ne naša odluka." On naglašava kako je pri tome najvažnije da se ljudi koji dođu "stvarno razumno" integriraju.

Kako bi to trebalo provesti i hoće li uopće uspjeti - to će Malteser i dalje pozorno pratiti. U toj humanitarnoj organizaciji su uvjereni da će migracija i dalje ostati veliki društveni izazov. I zato će i dalje, najavljuju, s obzirom na svoje dugogodišnje iskustvo "svojim objektivnim izvješćima doprinositi raspravi".

 

Preporuka uredništva